PUBLIKACIJA: Analiza
Bezbjednosno-obavještajni sistemi u državama članicama Evropske unije: Primjeri Holandije i Hrvatske
Izgled, struktura i način upravljanja i koordinacije bezbednosno-obaveštajnih sistema dve članice Evropske unije: Holandije i Hrvatske teme su ove analize. Autorka se bavi i ispitivanjem primene mera presretanja komunikacije, kao i oblicima unutrašnje i spoljne kontrole službi.
Sličnosti bezbednosno-obaveštajnih sistema Holandije i Hrvatske se pre svega može primetiti u broju, ovlašćenjima i zakonskom uređenju službi, a delimično i prema njihovom položaju u sistemu izvršne vlasti.
S druge strane, upravljanje i koordinacija sistema vrše se na različite načine – dok je to u Holandiji predominantno prepušteno ministrima, u Hrvatskoj je upravljanje dato Veću za nacionalnu bezbednost, dok je koordinacija bezbednosnog sistema poverena Savetu za koordinaciju bezbednosno-obaveštajnih agencija. Takođe, u Holandiji se može primetiti i istaknuta figura koordinatora obaveštajno-bezbednosnih službi koji pomaže ministrima u datoj oblasti. Autorka pokazuje da su službe u ove dve zemlje lišene policijskih ovlašćena, što je u Holandiji izvršeno izričito zakonom, dok je u Hrvatskoj ovo razdvajanje dužnosti urađeno prećutno, izdvajanjem službi iz kruga organa koji su nadležni za vršenje istražnih i posebnih mera.
Analiza se posebno osvrće na postupke, uslova i vrste mera presretanja komunikacije i zadržavanja podataka, kao i ulozi specijalizovanih tela u okviru holandskih i hrvatskih službi koje su ovlašćene da obavljaju tajni nadzor elektronskih komunikacija (Zajednička sigint sajber jedinica u Holandiji i Operativno-tehnički centar u Hrvatskoj). Poslednje dve celine posvećene su različitim oblicima unutrašnje i spoljne kontrole bezbednosno-obaveštajnih sistema ove dve države. Za razliku od unutrašnje kontrole koja nije predviđena odgovarajućim zakonima, spoljna kontrola je raznovrsna i ostvaruje se kroz nadzor izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, kao i nadzora koji vrše nezavisne tela. Autorka u ovom delu skreće pažnju na specijalizovana tela koja nadziru rad službi: Nadzorna komisija za obaveštajne i bezbednosne službe u Holandiji i Ured Veća za nacionalnu bezbednost.
Objavljivanje ove publikacije podržala je Ambasada Kraljevine Holandije kroz projekat „LEGASI – Ka zakonodavnoj reformi bezbednosno-obaveštajnog sistema”. Stavovi izneti u ovoj publikaciji predstavljaju stavove autorke i ne odražavaju nužno stavove Kraljevine Holandije.
Tagovi: ..., države, evropske, holandije, hrvatske, ispitivanju, komunikacije, kontrole, oblika, posebnih, postupaka, posvećuje, presretanja, primene, različitih, službi, spoljne, unije, unutrašnje, uslova
DETALJI
AUTORI
PODELITE
PDF PREGLED
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 18.12.2024.
Autor: Sofija Mandić |
Srbija 2024. godine obeležava deset godina od donošenja Zakona o zaštiti uzbunjivača.
Datum: 13.06.2024.
Autor: Jelena Pejić Nikić | Predrag Petrović |
Brojni nalazi domaćih i stranih istraživačkih organizacija nedvosmisleno ukazuju na to da je Srbija zarobljena država sa hibridnim političkim režimom. Glavnu ulogu u zarobljavanju države i urušavanju demokratije u Srbiji, kao i očuvanju ovakvog stanja, imaju bezbednosne institucije.
Datum: 25.12.2023.
Autor: Dušan Stanković |
Nakon višestrukih ubistava koja su se dogodila 3. i 4. maja 2023. godine, Vlada Srbije je usvojila niz mera u cilju bolje kontrole oružja i unapređenja bezbednosti u školama i među mladima. Mere vezane za vatreno oružje su brojnije i sprovedene su u većoj meri nego ostale. Ipak, nivoi nasilja nisu smanjeni jer se ovim merama ne utiče na njihove uzroke.



