21.12.2020.

PODELITE

Vest:

Transparentnijim radom MUP može doći do većeg poverenja građana

Postoji velika nesrazmera između saopštenja Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije i stvarnog broja izvršenih krivičnih dela na teritoriji Republike Srbije tokom godinu dana, a u saopštenjima su pojedina krivična dela zastupljenija od drugih, istaknuto je na onlajn događaju koji je BCBP organizovao u petak, 18. decembra.

Tokom događaja, predstavljeni su rezultati analize saopštenja sa vebsajta Ministarstva unutrašnjih poslova koja, zbog neažurne i nedostupne statistike o krivičnim delima, pružaju nepotpun ali veoma koristan uvid u lokalne bezbednosne probleme sa kojima se građani Srbije suočavaju.

„Saopštenja na sajtu MUP-a su bila često nepotpuna, a bilo je perioda i kada su ona izostajala. Neophodno je da MUP bolje izveštava građane kako bi se povećala transparentnost, a samim tim i poverenje građana u njihov rad“, istakao je stažista BCBP Nikola Marković, koji je zajedno sa svojim kolegama učestvovao u prikupljanju podataka.

Mlađa istraživačica BCBP Marija Pavlović je istakla da se stiče utisak da se češće izveštava o krivičnim delima koja imaju veći stepen organizovanosti u odnosu na oportunistička i impulsivna krivična dela, koja su daleko brojnija. Najveći broj krivičnih dela je u Beogradu, a zatim slede Novi Sad, Niš i Kragujevac. Pored ova četiri grada, veći broj krivičnih dela pojavljuje se i u gradovima kao što su Šabac, Sremska Mitrovica, Subotica i Šid – gradovima koji su blizu granice i beleže krivična dela kao što su krijumčarenje ljudi i šverc robe. Izvršioci krivičnog dela najčešće su uzrasta između 30 i 45 godina, dok su na drugom mestu izvršioci starosti od 18 do 30 godina. Najmanje krivičnih dela su u proseku počinila maloletna lica. Kao žarišta trgovine ljudima su određeni Beograd, Novi Sad, Smederevo, Niš i Subotica, a tokom ove godine najčešća krivična dela su bila vezana za trgovinu narkoticima i, zbog pandemije virusa korona, nepoštovanje zdravstvenih propisa. Analiza je pokazala da MUP za godinu dana saopštenjima pokriva samo 3-4% od ukupnog broja od oko 95000 krivičnih dela koji se dese i nije za očekivati da za sva krivična dela postoje saopštenja na sajtu, ali bi statistika trebalo da bude dostupna.

„MUP bi trebalo redovnije da obaveštava javnost o rezultatima svog rada, da poboljša saradnju sa Savetima za lokalnu bezbednost i da radi na uspostavljanju baze podataka u okviru koje bi redovno objavljivao statističke podatke sa osnovnim pokazateljima o stopama kriminaliteta i rezultatima svoga rada, poput mesečnih izveštaja koje objavljuje MUP Republike Hrvatske“, istakla je mlađa istraživačica BCBP Marija Pavlović.

Pravna zastupnica Udruženja građana Kotež Danijela Nestorović je predstavila učesnicima događaja probleme sa kojima se suočavaju grašani Koteža, koji nema policijsku ispostavu. Nestorović je navela da Kotež ima 15.000 stanovnika, da u naselju postoji trgovina narkoticima, da imaju probleme sa huliganima i da se događaju teške krađe, kao i da policija, u proseku, kasni jedan sat po prijavljivaju krivičnog dela. Prema njenim rečima, građani su obezbedili prostor za policijsku ispostavu u naselju, ali od Opštine Palilula nisu dobili odgovor na pitanje zašto MUP nije stalno prisutan u Kotežu.

Na značaj Lokalnih saveta za bezbednost ukazao je istraživač BCBP Bojan Elek.

„Lokalni saveti za bezbednost su dobra zamisao i trebalo bi da omoguće da institucije bolje razumeju bezbednosne potrebe građana. Međutim, njihovo funkcionisanje je neujednačeno, a u nekim gradovima nisu ni formirani“, istakao je istraživač BCBP Bojan Elek.

Milun Dinić, predsednika Saveta za bezbednost Grada Leskovca, predstavio je primere dobre prakse rada lokalnog saveta za bezbednost.

„U našem lokalnom savetu prisutni su predstavnici svih institucija i ustanova na nivou grada i ključna stvar jeste dobra koordinacija između njih“.

Pored ovoga istakao je i potrebu da se rad lokalnih saveta za bezbednost zasniva na dokazima, istakavši da je u Leskovcu izrađena lokalna strategija na osnovu istraživanja javnog mnjenja sprovedenog među građanima.

Događaj je organizovan uz podršku Misije OEBS u Srbiji.

POVEZANI SADRŽAJ

  • Datum: 04.11.2025.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Na panel diskusiji „Slobode pod pritiskom: civilno društvo i digitalni nadzor u Srbiji i inostranstvu“, koju je 31. oktobra u Beogradu organizovao Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP), učesnici su upozorili da digitalni nadzor i upotreba špijunskih softvera sve više postaju sredstva političke kontrole u Srbiji i širom Evrope, predstavljajući ozbiljnu pretnju ljudskim pravima i demokratiji.

  • Datum: 29.09.2025.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Civilni odbor za zaštitu branitelja ljudskih prava i uzbunjivača skreće pažnju javnosti na nezakonite pritiske i zastrašivanje sekretarke Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Marije Radovanović i poziva upravu ovog fakulteta da obustavi postupak protiv Radovanović.

  • Datum: 18.09.2025.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Civilni odbor za zaštitu branitelja ljudskih prava i uzbunjivača poziva nadležno javno tužilaštvo da hitno reaguje na saznanja o navodnoj pripremi ubistva studenta Pavla Cicvarića koje je na televiziji Informer izneo Član Glavnog odbora Srpske napredne stranke Siniša Vučinić.