PODELITE
Vest:
BSC Leaders Meetings Skoplje: EU nam pokazuje primere iz kojih možemo da učimo
Pod nazivom „Ruska agresija na Ukrajinu: Novi momentum za proširenje EU?", drugi u nizu BSC Leaders Meetings događaja održan je u Skoplju u sredu, 17. maja 2023.
Na panel diskusiji govorili su Stevo Pendarovski, predsednik Republike Severne Makedonije; Slavica Grkovska, potpredsednica Vlade zadužena za politiku dobrog upravljanja u Vladi Republike Severne Makedonije; Vesela Černeva, zamenica direktora Evropskog saveta za spoljne odnose i Goran Buldioski, direktor programa za otvoreno društvo – Evropa i centralna Azija. Moderator diskusije bio je Srđan Cvijić, predsednik Međunarodnog savetodavnog komiteta Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

Igor Bandović, direktor Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, prilikom pozdravnog obraćanja rekao da je na našim prostorima nastupila nova era u kojoj promena stila upravljanja i promena rukovodstva idu ruku pod ruku. „Samo ovo može dati novi dašak svežeg vazduha i novu energiju našem umirućem i iscrpljenom Balkanu“, naveo je on.

Glavne teme BSC Leaders Meetings panel diskusije u Skoplju bile su ruska propaganda u regionu, članstvo u EU, bilateralni spor između Bugarske i Severne Makedonije i mnoge druge.

Govoreći o efektima ruske propagande na Zapadnom Balkanu, predsednik Republike Severne Makedonije Stevo Pendarovski istakao je da je ona osvojila srca i umove ljudi u regionu i da članstvo u NATO pomaže da se izbore sa sajber-napadima i beskonačnom propagandom.

Zamenica direktora Evropskog saveta za spoljne odnose Vesela Černeva opisala je medijsko okruženje kao zagađeno, delom zbog ruske propagande, ali i posledica narativa ispunjenih strahom i anksioznošću – narativa koje ljudi najčešće prihvataju u vremenima krize. Kada je reč o odnosima između Bugarske i Severne Makedonije, Goran Buldioski, direktor programa za otvoreno društvo-Evropa i centralnu Aziju, rekao je da su bilateralni sporovi, u procesu evropskih integracija, deo političke realnosti i da ih kao takve treba rešavati. „EU može pokazati primere iz kojih Severna Makedonija može da uči, kao što je pitanje mađarske manjine u Slovačkoj ili nemačko-francuski odnosi“, objasnio je on.

Potpredsednica Vlade Slavica Grkovska izjavila je da ima postoji mnogo izazova i pitanja koje treba rešiti, ali da isto tako postoji i snažna politička volja da se to uradi. „Nije lako deinstalirati sistem zarobljene države, ali sadašnja vlast je reformski orijentisana i do sada je uradila mnogo toga.
Panelisti su zaključili da je članstvo u EU i dalje strateški cilj Severne Makedonije. Nakon panel diskusije, na početku Chatham House debate, istraživači BSCP Luka Šterić i Ivana Ranković predstavili su izveštaj o ulozi Mađarske na Zapadnom Balkanu, nakon čega je usledila diskusija međunarodnih i regionalnih stručnjaka.

Planirano je da se događaji BSC Leaders Meetings, sa istaknutim panelom međunarodnih i domaćih govornika, nastave u narednim mesecima u drugim prestonicama Zapadnog Balkana.
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 05.11.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Mreža integriteta Beogradskog centra za bezbednosnu politiku smatra nedopustivim pretnje smrću upućene novinarki portala 021.rs Dragani Prici Kovačević, članici ove Mreže. Pozivamo nadležne institucije da bez odlaganja identifikuju i procesuiraju odgovornu osobu i preduzmu potrebne mere za zaštitu njene bezbednosti.
Datum: 02.11.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Civilni odbor za zaštitu branitelja ljudskih prava i uzbunjivača izražava ozbiljnu zabrinutost za bezbednost novinara i aktiviste Lazara Dinića, povodom njegovih navoda da ga je prilikom povratka kući pratilo crno terensko vozilo, a da je potom nepoznata osoba, prema njegovoj proceni, fotografisala terasu njegovog stana. Zahtevamo da policija i nadležno tužilaštvo bez odlaganja ispitaju prijavljeni događaj i preduzmu mere kako bi zaštitili njegovu bezbednost.
Datum: 27.10.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Mreža integriteta Beogradskog centra za bezbednosnu politiku poziva sve rukovodioce policije, vojske i službi bezbednosti koji su svojim odlukama, postupanjem ili nepostupanjem doprineli kršenju ljudskih prava, političkoj zloupotrebi bezbednosnih institucija i urušavanju poverenja građana u njihov rad da podnesu ostavke. Posebno ističemo da bi ostavke trebalo da podnesu:


