
SPOLJNA POLITIKA SRBIJE
Koji su prioriteti spoljne politike Srbije? Da li su u skladu sa osnovnim vrednostima liberalne demokratije? Kako država postupa u međunarodnim odnosima? Kako i zašto unaprediti spoljnu politiku Srbije?

Koji su prioriteti spoljne politike Srbije? Da li su u skladu sa osnovnim vrednostima liberalne demokratije? Kako država postupa u međunarodnim odnosima? Kako i zašto unaprediti spoljnu politiku Srbije?
Srbija se na putu ka članstvu u Evropskoj uniji suočava sa isprepletanim bezbednosnim, ekonomskim i političkim izazovima. Ova analiza mapira ključne spoljne aktere i mehanizme njihovog uticaja u Srbiji, ali istovremeno pokazuje da najveće ranjivosti ne dolaze spolja, već proističu iz strukturnih slabosti domaćeg upravljanja.
Ako te zanima kako Srbija formuliše svoje spoljnopolitičke odluke, kako da prepoznaš lažne narative o ovoj temi i kakve posledice spoljna i bezbednosna politika Srbije ima po lokalne politike i svakodnevni život u tvom gradu, ovo je poziv za tebe.
U julu 2023. godine, srpski ministar odbrane, a sada srpski premijer, Miloš Vučević, javno je optužio Tursku za obuku, naoružavanje i održavanje vojnih vežbi sa Kosovskim snagama bezbednosti (KBS), kosovskom formacijom za krizni odgovor, sa eksplicitnim ciljem da KBS transformiše u kompletnu vojsku do 2028. godine.
Polovina stanovništva u Srbiji vidi Rusiju kao glavnog spoljnopolitičkog partnera, dve trećine građana ima pozitivne stavove prema Rusiji, dok su glavni izvor radikalnog proruskog narativa provladini mediji. To je istaknuto na panel diskusiji koju je BCBP organizovao 14. decembra.
Javno mnjenje u Srbiji i ruska meka moć neke su od tema analize koju su napisali viši istraživač BCBP Vuk Vuksanović, predsednik Međunarodnog savetodavnog odbora Srđan Cvijić i gostujući istraživač BCBP Maksim Samorukov.
Koji narativi prate saradnju srpske vlade sa neliberalnim silama poput Rusije i Kine i kako su oni povezani sa zarobljavanjem države u Srbiji, čitajte u tekstu starijeg istraživača BCBP Vuka Vuksanovića.
Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) upozorava javnost da će Nacrt zakona o spoljnim poslovima, ukoliko ne pretrpi ozbiljne izmene, povećati moć predsednika u vođenju spoljne politike nauštrb Vlade i diskrecionu moć ministra spoljnih poslova, a umanjiti transparentnost rada Ministarstva i centralizovati nadzor nad svim poslovima koji imaju veze sa odnosima sa inostranstvom. Takav zakon bi bio još jedan korak u formalizaciji uloge koju predsednik vrši mimo ustavnih nadležnosti, uzurpirajući institucije nadležne za formulisanje i sprovođenje spoljne politike.
Šta pokreće srpsko-kinesko partnerstvo, kako se ono razvijalo, a šta nas čeka u narednom periodu pročitajte u najnovijem tekstu istraživača BCBP Vuka Vuksanovića.
Pariz bi trebalo da prihvati hrabriji pristup i intenzivnije podrži reforme na Zapadnom Balkanu, umesto što održava status kvo i gubi kredibilitet u regionu - zaključeno je tokom onlajn događaja „Francuska i evropske integracije Zapadnog Balkana“ koji je BCBP organizovao u petak, 5. marta.
Najnovija BCBP analiza nudi osvrt na razvoj odnosa Srbije i Amerike u sferi kulture kroz istoriju.
+381(11)32 87 226 / +381(11)32 87 334
office@bezbednost.org
Đure Jakšića 6/5, Beograd, Srbija

Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) je nezavisni istraživački centar koji doprinosi unapređenju bezbednosti građana u skladu sa demokratskim principima i poštovanjem ljudskih prava kroz istraživanje, javno zastupanje, razvoj zajednice i obrazovanje.
+381(11)32 87 226 / +381(11)32 87 334
office@bezbednost.org
Đure Jakšića 6/5, Beograd, Srbija
Copyright © Beogradski centar za bezbednosnu politiku.