PODELITE
Vest:
Polovina građana smatra da Srbija ide u pogrešnom smeru – mladi najkritičniji
Novo istraživanje javnog mnjenja Beogradskog centra za bezbednosnu politiku otkriva duboku društvenu i političku polarizaciju, krizu poverenja u institucije i izraženo nezadovoljstvo radom policije i pravosuđa.
Polovina građana Srbije (50,4%) smatra da zemlja ide u pogrešnom smeru, dok 44,1% ocenjuje da se kreće u dobrom pravcu. Međugeneracijska podela je posebno izražena – više od 70% najmlađih ispitanika deli negativnu ocenu, dok više od 70% najstarijih misli sasvim suprotno. Kao ključni razlozi nezadovoljstva ističu se politička kriza i percepcija odsustva socijalne pravde, saopštila je Jelena Pejić Nikić, viša istraživačica i programska menadžerka BCBP-a, na predstavljanju rezultata istraživanja u Evropskoj kući u Beogradu.

Demokratija i poverenje u institucije
Manje od 10% građana smatra da je Srbija demokratija u punom kapacitetu, a više od 60% ispitanika ocenjuje da demokratija u Srbiji ne funkcioniše ili uopšte ne postoji. Relativna većina i dalje podržava demokratski oblik vladavine. Istraživanje beleži i učestale oblike pritisaka u vezi sa izborima: svaki treći ispitanik navodi da je njemu ili nekome iz okoline nuđena naknada za glas, a a svaki četvrti navodi i zastrašivanje za učešće na predizbornim skupovima i glasanje za određenog kandidata. Skoro 90% ispitanika smatra da predsednik ima dominantan uticaj na donošenje odluka, dok više od polovine veruje da u taj proces utiču i organizovane kriminalne grupe i strani akteri.
Uprkos padu poverenja u državne institucije, građani i dalje najviše veruju Srpskoj pravoslavnoj crkvi, vojsci i medijima koje prate. Istovremeno, više od 70% ispitanika veruje da se promene mogu postići izlaskom na izbore.
Bezbednost: Dom je siguran, javni prostori nisu
Građani se najbezbednije osećaju u svom domu i naselju, dok se najmanje sigurno osećaju na javnim skupovima i u saobraćaju. Zabrinjava podatak da se 11% ispitanika ne oseća bezbedno ni kod kuće, a više od polovine građana ne oseća se sigurno na javnim okupljanjima.
Većina građana sebe vidi kao glavnog nosioca sopstvene bezbednosti – institucije se tek sekundarno doživljavaju kao garant sigurnosti, pri čemu stariji ispitanici imaju veće poverenje u institucije. Kao ključni uzroci nasilja navode se urušen sistem vrednosti, loša ekonomska situacija, te neefikasan rad tužilaštva i policije, istakao je Dušan Stanković, saradnik BCBP-a i bivši policajac.

Policija: Polarizacija i politički uticaj
Oko 30% građana imalo je kontakt sa policijom od 2020. godine, pri čemu je trećina njih ocenila iskustvo kao negativno. Značajan deo ispitanika smatra da policija štiti kriminalce i političare, dok manji deo veruje da štiti građane.
“Integritet policije je ozbiljno narušen zbog dva ključna razloga – političkog uticaja na rad policije i spremnosti dela policijskog aparata da tom uticaju podleže, postupajući po političkim nalozima umesto po zakonu i profesionalnim standardima. Smanjenje tog uticaja osnovni je preduslov za bilo kakvu suštinsku reformu,” ocenio je Bogoljub Živković, general policije u penziji.
Čak 85% građana smatra da političari imaju uticaj na rad policije, a većina ocenjuje da su zapošljavanje i napredovanje u policiji neregularni. Korupcija je, prema nalazima, izraženija u rukovodećim strukturamadok sistem unutrašnje kontrole uglavnom sankcioniše niže nivoe. Građani podržavaju uvođenje kamera na policijskim uniformama, ali ubedljivo se protive nošenju fantomki i uniformi bez identifikacionih oznaka.

Reforma i odgovornost vlasti
Tri četvrtine građana (75,3%) podržava lustraciju, a gotovo isti nivo podrške ima i formiranje specijalnog tužilaštva za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Manje od polovine ispitanika podržava proteste i građanski aktivizam kao način rešavanja problema, dok je većina protiv ideje da EU vrši pritisak na domaće političare.
“Srbija se nalazi u stanju izražene društvene i političke polarizacije. Sa jedne strane su građani koji imaju poverenje u vlast i institucije – pretežno stariji, slabije obrazovani i stanovnici ruralnih sredina. Sa druge su mlađi i obrazovaniji građani iz urbanih centara koji u većoj meri gube poverenje u sistem, izjavio je profesor Fakulteta političkih nauka Filip Ejdus, komentarišući rezultate istraživanja.
I pored sveobuhvatnog pesimizma, istraživanje pokazuje da većina građana i dalje oseća ličnu bezbednost i da postoji prostor za društvene i demokratske promene.

Pogledajte neke od ključnih nalaza našeg istraživanja javnog mnjenja:
Skip to PDF content
Diskusija je organizovana u okviru projekta „Otpor represiji, potpora reformi: Izgradnja građanske platforme za odgovornost u sektoru bezbednosti Srbije” koji finansira Evropska unija a sprovodi Beogradski centar za bezbednosnu politiku u saradnji sa organizacijama Sloboda nema cenu, Libergraf, Odbor za ljudska prava Niš i Pokret Tvrđava. Mišljenja izrečena na konferenciji predstavljaju stavove njihovih autora i ni na koji način ne predstavljaju stav Evropske unije.
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 07.07.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Mreža integriteta Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP) upozorava da javno targetiranje novinarke Darije Ranković, članice ove Mreže, predstavlja ozbiljan pritisak na nju zbog njenog profesionalnog rada i može ugroziti njenu bezbednost.
Datum: 24.06.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Organizacije civilnog društva izražavaju duboku zabrinutost zbog smera u kojem se kreću istražne radnje o incidentu od 15. marta 2025. godine, koje od nedavno preduzima Više javno tužilaštvo u Beogradu. Aktuelno postupanje ovog tužilaštva predstavlja sve suprotno od temeljne i nepristrasne istrage kakvu ovaj drastičan slučaj zahteva, te ukazuje na svesnu nameru da se stvarni incident zataška, a pažnja javnosti skrene na teren političkog progona žrtava i svih onih koji su im pružili pravnu ili drugu podršku.
Datum: 23.06.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Civilni odbor sa ozbiljnom zabrinutošću prati informacije o postupanju nadležnih organa prema vojnom analitičaru Aleksandru Radiću u okviru istrage koja se vodi povodom javno iznetih tvrdnji o navodnoj upotrebi zvučnog oružja tokom događaja od 15. marta.



