PUBLIKACIJA: Radna studija
Pravo na slobodan pristup informacijama od javnog značaja
Na koji način je pravno pregulisano pravo na slobodan pristup informacijama od javnog značaja, kakvi problem postoje u njegovoj primeni i šta nas očekuje u budućnosti kad je reč o ovoj oblasti, pročitajte u tekstu advokata i člana Civilnog odbora za zaštitu branitelja ljudskih prava i uzbunjivača Rodoljuba Šabića.
Iako Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja i danas predstavlja veoma solidan instrument za ostvarivanje prava javnosti da zna, odnosno za kontrolu javnosti nad radom vlasti, ipak je praktično na samom početku bilo jasno, a kroz petnaest godina primene postajalo sve očiglednije da postoji potreba da se on menja, dopuni, unapredi. Nažalost, podjednako je očigledna i vrlo zabrinjavajuća nespremnost vlasti da na tu potrebu odgovori na adekvatan način.
Tekst ukazuje na neke od brojnih problema na koje je petnaestogodišnja primena zakona ukazala, a čija je čija je specifična težina najveća. To su:
- veoma veliki broj zahteva za pristup informacijama i žalbi povodom njih;
- odsustvo odgovornosti za kršenje zakona;
- problem prinudnog izvršenja rešenja Poverenika;
- nekonzistentnost i narušavanje jedinstva pravnog poretka;
- odnos vlasti, posebno Narodne skupštine prema instituciji Poverenika.
Ovaj rad je deo zajedničkih napora Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), Nacionalne koalicije za decentralizaciju (NKD), Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP) i Partnera za demokratske promene da podstaknu veće učestvovanje građana u odlučivanju kroz projekat „Građani imaju moć” koji podržava Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID). Stavovi izraženi u ovom radu isključivo su stavovi autora i ne odražavaju stavove USAID-a.
PDF PREGLED
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 29.06.2026.
Autor: Gorana Pebić | Isidora Stakić | Miloš Jovanović |
Ova studija analizira novije i do sada nedovoljno istražene oblike ekstremizma u Srbiji, sa posebnim fokusom na antisistemski ekstremizam, ulogu digitalne platforme Telegram i instrumentalizaciju ekoloških tema.
Datum: 25.06.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
U Srbiji se pitanje životne sredine poslednjih godina nametnulo kao jedno od ključnih društvenih pitanja. Sa jedne strane, zagađenje vazduha, ugroženi vodni resursi, degradacija zemljišta i sporni rudarski i infrastrukturni projekti direktno utiču na zdravlje građana, lokalni razvoj i poverenje u institucije.
Datum: 12.05.2026.
Autor: Jelena Pejić Nikić |
Zaključci i preporuke građanske skupštine na Fruškoj gori 18-19. aprila 2026.



