POVEZANI SADRŽAJI

  • Datum: 27.09.2024.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Nakon prvog talasa ukrajinske migracije u Evropu i Ameriku koji su obeležili XX vek, danas se ukrajinska zajednica suočava sa novim izazovima. Radi se o najnovijem talasu u kojem su milioni Ukrajinaca bili primorani da napuste svoju zemlju prvo zbog aneksije Krima i ruske okupacije dela istočnih regiona Ukrajine 2014. godine a osam godina kasnije i zbog rata koji je započela i vodi Ruska Federacija na celoj teritoriji Ukrajine od februara 2022. godine danas.

  • Datum: 26.04.2023.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) organizovao je panel diskusiju pod nazivom „Srbija i Ukrajina: Izazovi rata” koja je okupila eksperte iz Ukrajine i Srbije sa ciljem da razgovaraju o odnosima dve zemlje, proruskom narativu, kao i o poziciji Ukrajine i Zapadnog Balkana u evropskoj bezbednosnoj arhitekturi nakon završetka rata. Moderatorka panela bila je Helena Ivanov, istraživačica analitičkog centra Henry Jackson Society. 

  • Datum: 25.04.2023.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku |

    Odnosi dve zemlje od trenutka sticanja ukrajinske nezavisnosti 1991. godine do danas se mogu okarakterisati kao formalno prijateljski odnosi. Vrhunac prijateljstva i solidarnostije došao je sa NATO bombardovanjem Savezne Republike Jugoslavija 1999. godine, koja i danas važi za jednu od najtraumatičnijih epizoda savremene srpske istorije. Tokom te epizode, ukrajinska solidarnost se ispoljavala kroz pokušaje Ukrajine da bude nepristrasan medijator, osudu vojne intervencije bez mandata Saveta bezbednosti UN-a, kao i kroz pomoć koja je pružena.

  • Datum: 12.04.2023.

    Autor: Maksim Samorukov |

    Ruska invazija na Ukrajinu, koja je započela u februaru 2022. godine, gurnula je Evropu u novu eru nestabilnosti. Osnove političkog i ekonomskog poretka kontinenta se menjaju, dok brutalan način na koji Rusija ratuje potkopava izglede za bilo kakvu saradnju između Moskve i evropskih država. Decenijama stare trgovinske veze su prekinute, transportni koridori preusmereni, a kontakata među ljudima manje je nego ikad. Evropa preoblikuje svoju bezbednosnu arhitekturu gledajući na Rusiju kao glavnu pretnju, dok Moskva svoju agresiju na Ukrajinu predstavlja kao odbrambeni rat sa dvoličnim Zapadom od koga zavisi sam njen opstanak.

PRATITE NAS

Kontakt

Newsletter

Pratite nas

Kontakt

Newsletter