PUBLIKACIJA: Analiza
Zakonske izmene kao reakcija na odliv kadrova iz sistema odbrane
Na koji način je Ministarstvo odbrane zakonskim izmenama pokušalo da odgovori na problem odliva kadrova i da li su te izmene pravi način za suočavanje sa tim problemom, analizirala je istraživačica BCBP Marija Ignjatijević.
Najnovije izmene i dopune Zakona o Vojsci Srbije usmerene su najvećim delom na upravljanje kadrovima u sistemu odbrane. Stiče se utisak da Ministarstvo odbrane olakšicama za prijem i ostanak u službi, kao i sankcionisanjem napuštanja službe teži da reši problem odliva kadrova iz svojih redova.
Potrebno je razmotriti da li samo olakšavanje ulaska u sistem i otežavanje odlaska, bez suštinskog poboljšanja uslova rada može da smanji odliv, kao i da privuče kvalitetne nove kadrove.
Pored toga, labaviji kriterijumi za prijem u službu otvaraju prostor za različite zloupotrebe. Kada se sagledaju zakonske izmene u prethodnom periodu, primetno je veće uključivanje stanovništva u odbranu zemlje, što se takođe može tumačiti kao pokušaj da se nadomesti odliv kadrova i saniraju posledice nedovršene profesionalizacije. Dosadašnje zakonske izmene mahom donose kozmetičke promene i kratkoročna rešenja problema, umesto da akcenat stave na izgradnju integriteta u upravljanju kadrovima kojom bi doprinele poboljšanju statusa i uslova rada profesionalnih pripadnika Vojske Srbije.
Analiza je napisana uz podršku organizacije Transparency International – Defence and Security.
PDF PREGLED
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 09.05.2022.
Autor: Luka Šterić |
U ovom tekstu istraživač BCBP Luka Šterić analizira militarističke narative u Srbiji i način na koji se oni koriste kako bi se legitimizovao proces zarobljavanja države.
Datum: 14.03.2022.
Autor: Luka Šterić | Maja Bjeloš | Marija Ignjatijević |
Predstavljamo vam Balkanski monitor odbrane, nezavisan i sveobuhvatan izvor informacija o temama odbrane na regionalnom nivou.
Datum: 14.03.2022.
Autor: Luka Šterić |
U ovoj publikaciji istraživač BCBP Luka Šterić analizira militarističke narative u tri zemlje potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma – Srbiji, Bosni i Hecegovini i Hrvatskoj.




