PODELITE
Vest:
Mreža integriteta u Smederevu: Nenasilni otpor, upornost i solidarnost ključni su za borbu protiv zarobljene države
Na konferenciji „Integritetom protiv zarobljene države: Od hrabrih građana do slobodne zajednice” u Smederevu ocenjeno je da su tužilaštvo, policija i mediji u Srbiji izloženi snažnim političkim pritiscima, uz selektivnu primenu zakona i porast represije prema novinarima i građanskim aktivistima.
Učesnici, članovi Mreže integriteta Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, istakli su da u sistemu i dalje postoje profesionalci od integriteta, kojima je neophodna veća podrška javnosti i medija, posebno u manjim sredinama. Naglasili su da su upornost, solidarnost i nenasilni otpor ključni za borbu protiv zarobljene države i za vraćanje institucija u službu građana.
Paunović: Potrebno je ohrabriti tužioce od integriteta u manjim sredinama
O stanju u javnom tužilaštvu govorila je Jasmina Paunović, viša javna tužiteljka u penziji. S jedne strane imamo decenijsko ćutanje Vrhovne javne tužiteljke, a sa druge preterani rad i prekoračenje ovlašćenja jednog glavnog javnog tužioca u Beogradu koji se dodvorava vlastima. Onda se lojalni tužioci određuju u smene dežurstva kad se planira hapšenje studenata i drugih neistomišljenika, upozorila je.

Komentarišući izbore članova Visokog saveta tužilaca iz redova tužilaca koji se održavaju istog dana, ocenila je da je, prema dostupnim rezultatima, pobedilo manje zlo. Ovo telo je ključno za izbor javnih tužilaca u narednih pet godina.
Tužilaštva su dugo izgledala uspavano, međutim videlo se da u sistemu ima ljudi koji su spremni da rade u interesu građana, ali pre svega po zakonu. Paunović je istakla i potrebu da se pruži podrška ljudima od integriteta u tužilaštvima, a naročito u manjim gradovima.
„U manjim sredinama je teže biti hrabar i u tom slučaju je potrebna podrška lokalnih medija da im da vetar u leđa kako bi se ovi drugi postideli. U tom smislu, u manjim sredinama je značajno da se kaže koji tužilac nije odredio pritvor studentima sa protesta”, navela je.
Bokić: Partijska policija u borbi protiv kritičara vlasti
Uglješa Bokić, novinar dnevnog lista Danas, govorio je o radu policije, osvrnuvši se i na poziv na saslušanje koji je primio dan ranije, uz zahtev da otkrije izvor za objavljeni članak. Mreža integriteta Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, kao i niz medijskih udruženja, osudilo je ovaj akt kao neprihvatljiv pritisak na novinare.

„Idem na saslušanje u svoju matičnu stanicu u Novom Sadu, gde sam radio kao policajac. Mene ovo zbog toga ne zastrašuje, štiti me i zakon, ali većini novinara nije prijatno da ih policija poziva. Ovo je pokazatelj da će represija rasti, bar po onaj deo društva koji nije po volji ove vlasti”, objasnio je Bokić.
„I danas postoje izuzeci u policiji ali izuzeci ne čine sistem. Zapravo, profesionalni policajci u ovom autokratskom režimu periodično i retko javno istupe, a rade maksimalno pošteno i časno, jer na taj način ostaju bez posla ili budu drugačije kažnjeni, kao što smo videli na primeru Katarine Petrović”, rekao je Bokić.
Istakao je da je policiju lako zloupotrebiti, jer kakvo je stanje u policiji zavisi od stanja političke vlasti. Bez političkih promena, neće biti ni promene u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Mi sad imamo partijsku policiju i potrebna nam je ozbiljna i korenita reforma policije, zaključio je. Potrebna je bolja spoljašnja kontrola policije jer Sektor unutrašnje kontrole, koji je deo MUP-a, ne radi dobro svoj posao.
Gordić: Protiv zarobljene države novinari se bore jedino istinom
Ivana Gordić, novinarka iz Zrenjanina, opisala je svoje iskustvo prilikom izveštavanja o položaju radnika u kineskoj kompaniji „Linglong” u tom gradu. Vest o uslovima rada u kompaniji koji imaju elemente trgovine ljudima imala je odjek u međunarodnoj javnosti. Povodom ovog slučaja Evropski parlament usvojio je dve rezolucije i posebni UN izvestioci su pisali izveštaje, a Sjedinjene Američke Države su nedavno zaustavile uvoz guma proizvedenih u „Linglongu” iz etičkih razloga.

Ipak, Gordić upozorava da je Linglong, prema njenim informacijama, uvek nalazio način da dopre do stranog tržišta uprkos merama protiv nesavesnih proizvođača u lancu snabdevanja, kakve su na snazi u Nemačkoj.
„Linglong je ekstrateritorijalni prostor u Srbiji. Tamo ne može da uđe ni hitna pomoć, oni imaju svoj sistem, svoje inspektore, a krivične prijave koje podnose aktivisti se odbacuju. Mi nemamo nikakvu moć osim da o tome govorimo, a kompanija ima sve resurse da sprovodi svoju strategiju”, istakla je Gordić.
Krstić: Vreme je da pređemo iz uloge žrtve u ulogu pobednika
Nikola Krstić, koordinator Pokreta Tvrđava iz Smedereva, govorio je o tome koliko je teško nametnuti ekološke teme u svom gradu u vreme autoritarnog sistema, bez podrške medija i zarobljenih institucija. Ekološko zagađenje nije novi problem u Smederevu, ali predstavnici grada kreiraju narativ koji je u raskoraku sa stvarnošću kako bi problem marginalizovali, a kritiku diskreditovali.
„Ti kažeš zdravlje, oni kažu – strani plaćenik. Ti kažeš zagađenje, oni kažu – CIA. Ti pričaš o PM česticama, oni odmahuju – Brisel. Kad kritikuješ, nalepe ti etiketu državnog neprijatelja”, ilustrovao je Krstić ovu borbu narativa.
Uspeh za sedam godina rada i delovanja Pokreta Tvrđava jer da ljudi pričaju o tome da je vazduh u Smederevu zagađen i da je to postalo dominantna tema, dok je s druge strane Železara Smederevo po prvi put kažnjena sa simboličnim milion dinara jer doprinosi zagađivanju životne sredine, dodao je.

„Mojim hapšenjem su pokušali da obezglave naš Pokret i zastraše građane. Međutim, nisam dugo ostao u pritvoru zato što u tužilaštvu i sudovima, i u policiji, i dalje rade kvalitetni ljudi koji poštuju zakon i ne podležu političkim pritiscima,” ocenio je Krstić.
„Vreme je da izađemo iz uloge žrtve i pređemo u ulogu pobednika. Režim je u terminalnoj fazi, to je ranjena zver koja će biti sve opasnija. Međutim, mi nemamo luksuz da budemo nestrpljivi”, apelovao je.
Podsetio je da vlast brza da uguši pobunu i uporno greši, te da u uporednoj praksi, najviše pobedjuje nenasilni otpor, a takve promene su spore, zahtevaju upornost i strpljenje.
Voštinić: Vodimo borbu da državu vratimo u ruke građana
Na konferenciji su se publici obratili i drugi članovi Mreže integriteta. Predrag Voštinić iz Lokalnog fronta Kraljevo ukazao je na značaj građanskog aktivizma.
„Mi bukvalno vodimo borbu da državu vratimo u ruke građana. Mi protiv sebe nemamo političkog neprijatelja već organizovanu kriminalnu grupu koja nema etički minimum. Nama su potrebne sistemske promene a to ćemo postići obrazovanjem i primenom zakona, a to se ne dešava instant”, napomenuo je Voštinić.

Bogoljub Živković, general policije u penziji, osvrnuo se na plansko jačanje političkog uticaja na policiju od 2013. godine.
„Sad vidimo posledice toga, i normativne i organizacione i kadrovske. To je sprovedeno kroz kadrove koji nisu birani ni postavljani na osnovu kvaliteta i vrednosti, već na osnovu njihove spremnosti da budu poslušni i da slepo sprovode naloge jedne politike”, naveo je Živković.
Diskusiju je moderirao Nebojša Jovanović, novinar iz Čačka, član Mreže integriteta BCBP.
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 15.02.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Mreža integriteta Beogradskog centra za bezbednosnu politiku najoštrije osuđuje današnji audio-snimak koji se pojavio u javnosti, a za koji postoji ozbiljna sumnja da je pribavljen neovlašćenim i protivzakonitim snimanjem.
Datum: 27.01.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Mreža integriteta Beogradskog centra za bezbednosnu politiku ukazuje da je upućivanje prikrivene, ali jasno prepoznatljive, pretnje novinaru i članu ove mreže Predragu Simonoviću predstavlja otvoren pokušaj zastrašivanja i ućutkivanja novinara zbog njegovog profesionalnog rada, kao i ozbiljno ugrožavanje njegove lične bezbednosti.
Datum: 20.01.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Mreža integriteta Beogradskog centra za bezbednosnu politiku najoštrije osuđuje odluku Senata Univerziteta u Novom Sadu da odbije izbor prof. dr Jelene Kleut u zvanje redovne profesorke iako je ona ispunila sve formalne i stručne uslove. Odluka je doneta bez obrazloženja, bez akademskih argumenata i uz grubo kršenje propisanih procedura.

