PUBLIKACIJA:

BCBP komentar na Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima

Beogradski centar za bezbednosnu politiku upozorava da način sprovođenja javne rasprave i sadržaj Nacrta zakona o unutrašnjim poslovima ne ispunjavaju osnovne standarde transparentnosti, inkluzivnosti i reformskih obaveza Srbije, te ignorišu ključne probleme u radu policije u praksi.

Beogradski centar za bezbednosnu politiku ocenjuje da je javna rasprava o Nacrtu zakona o unutrašnjim poslovima sprovedena na način koji je neprihvatljiv u demokratskom društvu, jer nije obezbedio pravovremeno informisanje niti stvarne uslove za kvalitetno učešće stručne i šire javnosti. Paralelno vođenje više složenih zakonodavnih procesa dodatno je otežalo analizu, dok su kratki i nepovoljno raspoređeni rokovi faktički suzili prostor za argumentovanu debatu o zakonu koji ima gotovo 300 članova i dalekosežne posledice.

Iako je Nacrt u određenoj meri unapređen u odnosu na prethodne verzije, BCBP ukazuje da i dalje nema jasnog obrazloženja zbog čega je potreban potpuno novi zakon, niti analize problema u primeni važećeg Zakona o policiji. Posebno zabrinjava to što ključne obaveze iz Reformske agende, poput stvarne operativne nezavisnosti policije i unapređenja prevencije torture, nisu suštinski ispunjene, dok pojedine preporuke međunarodnih tela ostaju zanemarene ili nedovoljno razrađene.

Dodatno, Nacrt ne adresira dugogodišnje probleme u radu policije, uključujući selektivnu primenu zakona i slabe mehanizme unutrašnje i spoljne kontrole, usled čega je narušeno poverenje građana u ovaj organ sprovođenja zakona i reda. Posebno zabrinjava praksa kadrovskog upravljanja, u kojoj se kompromitovani pojedinci postavljaju na ključne pozicije, dok se profesionalci marginalizuju, kao i učestale primedbe na nesrazmernu upotrebu sile i nepostupanje po nalozima tužilaštva. U takvim okolnostima, izostanak jasnih garancija za doslednu i nepristrasnu primenu zakona dovodi u pitanje domete predloženih reformi.

Istovremeno, pojedina rešenja u Nacrtu dodatno slabe institucionalne mehanizme odgovornosti. Operativna nezavisnost Sektora unutrašnje kontrole nije ojačana, već ostaje pod snažnim uticajem ministra, dok se ne uvode mehanizmi koji bi osigurali veći uticaj tužilaštva na rad policije u krivičnim postupcima. Nacrt zanemaruje i potrebu za decentralizacijom, dok dodatno centralizuje javno istupanje pripadnika MUP-a i sužava prostor za transparentnost kroz ograničavanje dostupnosti informacija. Istovremeno se umanjuje i uloga spoljne, posebno parlamentarne kontrole, čime se dodatno slabi sistem demokratskog nadzora nad radom policije.

Pored načelnih primedbi, BCBP je Ministarstvu unutrašnjih poslova u okviru javne rasprave (3-24. Aprila 2026) uputio i predloge za izmene i dopune 48 članova Nacrta, uključujući u to i predloge novih članova. U dokument su inkorporirani i predlozi proistekli iz građanske skupštine “Policija u lokalnoj zajednici” održane 18-19. aprila na Fruškoj gori, kao i komentari sačinjeni u okviru Mreže integriteta BCBP. Istraživačica BCBP Jelena Pejić Nikić iznela je deo ovih sugestija i na okruglom stolu održanom u okviru javne rasprave 7. aprila na Kriminalističko-policijskom univerzitetu u Beogradu.

Skip to PDF content

DETALJI

DATUM: 24.04.2026

VRSTA:

DOI broj:

AUTORI

PODELITE

POVEZANI SADRŽAJ

  • Datum: 20.04.2026.

    Autor: Jelena Pejić Nikić |

    Beogradski centar za bezbednosnu politiku ukazuje na proceduralne propuste, manjak transparentnosti i obrazloženja o usklađivanju sa EU standardima u Nacrtu zakona o obradi podataka o ličnosti u oblasti unutrašnjih poslova.

  • Datum: 06.02.2026.

    Autor: Isidora Stakić |

    Antisistemski ekstremizam (ASE) u Srbiji se širi u uslovima dugotrajnih političkih kriza, nepoverenja u institucije i razočaranja u proces evropskih integracija. Kao i u drugim delovima Evrope, ASE jača u periodima društvene nestabilnosti koji razotkrivaju slabosti demokratskog upravljanja. U Srbiji su autoritarne tendencije, kontrola medija i rasprostranjeni narativi zavere dodatno podstakli skepticizam prema institucijama i „globalnim elitama”.

  • Datum: 26.01.2026.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Analiza polazi od shvatanja da je špijunski softver po svojoj prirodi neselektivan, sveobuhvatan i prikriven nadzorni alat, strukturno nespojiv sa principima nužnosti, srazmernosti i ciljanosti obrade podataka.