PUBLIKACIJA: Analiza

Naoružavanjem protiv bele kuge, kriminala i korupcije – stavovi građana o bezbednosti

Stavove građana Srbije o poverenju u institucije, nacionalnoj i ličnoj bezbednosti analizirali su istraživači Beogradskog centra za bezbednosnu politiku Marija Ignjatijević, Bojan Elek i Marija Pavlović.

Glavni nalaz istraživanja je da građani istovremeno imaju uzajamno oprečne stavove o nacionalnoj i ličnoj bezbednosti, kao i o odnosu sa institucijama. Sa jedne strane, građani instiktivno prepoznaju da glavne pretnje po bezbednost dolaze iznutra i da imaju veze sa lošom upravom: to su organizovani kriminal i korupcija, institucije u koje nemaju poverenja jer služe političarima, zbog čega se oslanjanju prvenstveno na sebe i svoje dobro ponašanje i na tome baziraju osećaj lične bezbednosti. Sa druge strane, pod uticajem medijskih sadržaja i dominantnog narativa o ugroženosti zemlje u vrtlogu sukoba velikih sila i neprijatelja u komšiluku, i dalje veruju da je čvrsta moć odgovor na bezbednosne probleme. Stoga, njihovo rešavanje uglavnom vide kroz jačanje zemlje i ulaganje u sektor bezbednosti. Dodatno, važno je imati u vidu da se stavovi građana dijametralno razlikuju u odnosu na pretnje i rizike koje su definisani u prošle godine usvojenoj Strategiji nacionalne bezbednosti i Strategiji odbrane. Oba dokumenta na prvo mesto na spisku pretnji po bezbednost Srbije stavljaju (malo verovatnu) oružanu agresiju i separatističke težnje unutar zemlje, što je tek na donjoj polovini liste prioriteta građana, koji kao glavne probleme vide teme iz oblasti ljudske bezbednosti. Ova neusaglašenost krovnih strateških dokumenata i stavova građana posledica je skoro nepostojeće javne rasprave prilikom usvajanja ovih dokumenata. Ujedno, ona je i svedočanstvo pogrešnog usmerenja bezbednosne politike Srbije koja očigledno nije po meri građana, iako se Nacionalna strategija poziva na njihov subjektivni osećaj prilikom definisanja nacionalne bezbednosti.

Istraživanje o stavovima građana sprovedeno je u periodu septembar-oktobar 2020. godine, na slučajnom, reprezentativnom uzorku metodom licem u lice, što znači da su nalazi validni za celu populaciju Srbije. Renomirane agencije za istraživanje javnog mnjenja radile su terensko istraživanje koje je, zbog velikog broja različitih tema koje obuhvata, sprovedeno etapno na osnovu tri odvojena upitnika koje su sastavili istraživači Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

PDF PREGLED

POVEZANI SADRŽAJ