PUBLIKACIJA: Studija

Ne-maligni uticaj: Šta misli i radi ruska zajednica u Srbiji?

Ova studija istražuje političke stavove ruske imigrantske zajednice u Srbiji koja se preselila nakon početka ruske agresije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Istraživanje otkriva osnovne razloge njihovog napuštanja Rusije, spremnost da se uključe u politički i građanski aktivizam, kao i njihovo prilagođavanje srpskom društvu i planovima za budućnost. Metodologija istraživanja kombinuje istraživanje javnog mnjenja sa dubinskim strukturiranim intervjuima sa reprezentativnim uzorkom ruskih državljana koji žive u Srbiji.

Studija potvrđuje preovlađujuće pretpostavke prema kojima ova grupa uglavnom ima progresivne, prodemokratske stavove i da se u velikoj meri protivi režimu Vladimira Putina i njegovoj vojnoj agresiji u Ukrajini. Ovi rezultati pokazuju da je zabrinutost oko mogućnosti da ova zajednica destabilizuje region, ili da može da služi kao sredstvo za propagiranje uticaja Moskve u Srbiji, neopravdana.

Značajna većina ispitanika izjavljuje da se oseća bezbedno u novoj zemlji prebivališta i da je dobro prilagođena lokalnom okruženju, dok 40,2% planira da ostane u Srbiji najmanje narednih pet godina. Uprkos široko rasprostranjenom protivljenju Putinu i ratu, većina ispitanika (72,8%) izražava ograničeno interesovanje za aktivnije političko angažovanje.

Ovo istraživanje zaključuje da Rusi u Srbiji daju prioritet svojoj bezbednosti i ekonomskom blagostanju, i da oklevaju da ih ugroze zbog učešća u političkim aktivnostima koje bi mogle da privuku pažnju na njihovo protivljenje režimu u Rusiji.

Skip to PDF content

POVEZANI SADRŽAJ

  • Datum: 06.02.2026.

    Autor: Isidora Stakić |

    Antisistemski ekstremizam (ASE) u Srbiji se širi u uslovima dugotrajnih političkih kriza, nepoverenja u institucije i razočaranja u proces evropskih integracija. Kao i u drugim delovima Evrope, ASE jača u periodima društvene nestabilnosti koji razotkrivaju slabosti demokratskog upravljanja. U Srbiji su autoritarne tendencije, kontrola medija i rasprostranjeni narativi zavere dodatno podstakli skepticizam prema institucijama i „globalnim elitama”.

  • Datum: 26.01.2026.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Analiza polazi od shvatanja da je špijunski softver po svojoj prirodi neselektivan, sveobuhvatan i prikriven nadzorni alat, strukturno nespojiv sa principima nužnosti, srazmernosti i ciljanosti obrade podataka.

  • Datum: 27.12.2025.

    Autor: Predrag Petrović |

    Ova publikacija analizira percepcije građana Srbije o savremenim bezbednosnim, političkim i socioekonomskim izazovima Srbije, sa posebnim fokusom na unutrašnje ranjivosti, spoljne uticaje i ulogu Evropske unije (EU), iz ugla građana Srbije.