PUBLIKACIJA: Studija
Ne-maligni uticaj: Šta misli i radi ruska zajednica u Srbiji?
Ova studija istražuje političke stavove ruske imigrantske zajednice u Srbiji koja se preselila nakon početka ruske agresije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Istraživanje otkriva osnovne razloge njihovog napuštanja Rusije, spremnost da se uključe u politički i građanski aktivizam, kao i njihovo prilagođavanje srpskom društvu i planovima za budućnost. Metodologija istraživanja kombinuje istraživanje javnog mnjenja sa dubinskim strukturiranim intervjuima sa reprezentativnim uzorkom ruskih državljana koji žive u Srbiji.
Studija potvrđuje preovlađujuće pretpostavke prema kojima ova grupa uglavnom ima progresivne, prodemokratske stavove i da se u velikoj meri protivi režimu Vladimira Putina i njegovoj vojnoj agresiji u Ukrajini. Ovi rezultati pokazuju da je zabrinutost oko mogućnosti da ova zajednica destabilizuje region, ili da može da služi kao sredstvo za propagiranje uticaja Moskve u Srbiji, neopravdana.
Značajna većina ispitanika izjavljuje da se oseća bezbedno u novoj zemlji prebivališta i da je dobro prilagođena lokalnom okruženju, dok 40,2% planira da ostane u Srbiji najmanje narednih pet godina. Uprkos široko rasprostranjenom protivljenju Putinu i ratu, većina ispitanika (72,8%) izražava ograničeno interesovanje za aktivnije političko angažovanje.
Ovo istraživanje zaključuje da Rusi u Srbiji daju prioritet svojoj bezbednosti i ekonomskom blagostanju, i da oklevaju da ih ugroze zbog učešća u političkim aktivnostima koje bi mogle da privuku pažnju na njihovo protivljenje režimu u Rusiji.
Skip to PDF contentTagovi: Istraživanje BCBP, Ruska zajednica u Srbiji, studija
DETALJI
AUTORI
PODELITE
PDF PREGLED
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 06.02.2026.
Autor: Isidora Stakić |
Antisistemski ekstremizam (ASE) u Srbiji se širi u uslovima dugotrajnih političkih kriza, nepoverenja u institucije i razočaranja u proces evropskih integracija. Kao i u drugim delovima Evrope, ASE jača u periodima društvene nestabilnosti koji razotkrivaju slabosti demokratskog upravljanja. U Srbiji su autoritarne tendencije, kontrola medija i rasprostranjeni narativi zavere dodatno podstakli skepticizam prema institucijama i „globalnim elitama”.
Datum: 26.01.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Analiza polazi od shvatanja da je špijunski softver po svojoj prirodi neselektivan, sveobuhvatan i prikriven nadzorni alat, strukturno nespojiv sa principima nužnosti, srazmernosti i ciljanosti obrade podataka.
Datum: 27.12.2025.
Autor: Predrag Petrović |
Ova publikacija analizira percepcije građana Srbije o savremenim bezbednosnim, političkim i socioekonomskim izazovima Srbije, sa posebnim fokusom na unutrašnje ranjivosti, spoljne uticaje i ulogu Evropske unije (EU), iz ugla građana Srbije.



