PUBLIKACIJA: Analiza

Raste strah od sukoba, ali i nada u saradnju i solidarnost – kako javnost u Srbiji vidi odnose u regionu

Da li se građani Srbije plaše oružanog sukoba u regionu? Šta misle o inicijativi Otvoreni Balkan? Kako gledaju na solidarnost u regionu, a kako na odnose Srbije sa Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. Predstavljamo vam analizu stavova građana na ove teme.

Da bismo razumeli kako javnost u Srbiji vidi dinamiku odnosa u regionu, potencijal za sukobe u regionu, ali i za regionalnu saradnju i solidarnost, BCBP je sproveo istraživanje javnog mnjenja u periodu od sredine do kraja septembra 2021. godine, na uzorku od 1.000 građana Srbije. U ovoj analizi su predstavljeni rezultati ovog istraživanja.

Poslednjih meseci na Balkanu je ponovo u prvi plan izbila tema potencijalnih novih sukoba u Bosni i Hercegovini ili između Srba i Albanaca na Kosovu. Iako su demokratizacija i evro-atlantske integracije predstavljali jedan od glavnih faktora smanjenja napetosti nakon ratova u bivšoj Jugoslaviji, trenutna situacija u zemljama Zapadnog Balkana može da se okarakteriše kao demokratsko nazadovanje. Na površinu isplivavaju i obnavljanje autokratije i ideologija iz 1990-ih godina, praćene zanemarivanjem čitavog regiona od strane Evropske Unije. Pandemija korona virusa samo je ubrzala sveukupni trend erozije demokratije i ogolela populističke lidere spremne da iskoriste svaku krizu da bi prigrabili što veću vlast i dublje potkopali demokratske norme i institucije eksploatišući stare etničke podele.

U takvom okruženju, malo je prostora za stvarnu saradnju među zemljama Zapadnog Balkana. Poslednjih godina, Srbija je intenzivno radila na unapređenju odnosa sa svetskim i regionalnim silama, i na tome da stare neprijatelje kao što su SAD, Turska i Mađarska pretvori u nove prijatelje, dok se istovremeno odnosi Srbije sa većinom zemalja Zapadnog Balkana mogu najbolje opisati maksimom “korak napred, dva koraka nazad”. Inicijativa za podsticanje regionalne saradnje i unapređenje bilateralnih odnosa između zemalja Zapadnog Balkana često dolazi od EU ili njenih država članica. Međutim, čitav region je postao u velikoj meri izolovan usled gubitka perspektive pridruživanja EU u bliskoj budućnosti, pa su neke od država Zapadnog Balkana odlučile da pokrenu sopstvene inicijative.

Podaci predstavljeni u izveštaju proizilaze iz istraživanja javnog mnjenja sprovedenog u sklopu inicijative Bezbednosni barometar Zapadnog Balkana (BBZB). BBZB je nova regionalna inicijativa koju je Kosovski centar za bezbednosnu politiku pokrenuo 2020. godine, u saradnji sa Beogradskim centrom za bezbednosnu politiku (BCBP) u Srbiji i Centrom za proučavanje demokratije i upravljanja (CPDU) u Albaniji. Inicijativu podržava Nacionalna zadužbina za demokratiju (NED).

POVEZANI SADRŽAJ