PUBLIKACIJA: Analiza
Spontani protest i postupanje policije
U izveštaju je analizirano postupanje policije na protestu koji je održan u centru Beograda 7. i 8. jula 2020. Najpre su opisane jedinice policije su obezbeđivale okupljanje, a nakon toga primena policijskih mera, radnji i ovlašćenja. Na kraju je analiziran institucionalni odgovor na nasilna dešavanja tokom protesta.
Beograd je 7. i 8. jula 2020. bio središte najnasilnijeg protesta u Srbiji u prethodnih 10 godina i više. Povređeno je više desetina građana i 118 policajaca zbog nasilnih incidenata i policijske brutalnosti. Zabeleženo je 28 napada na medijske radnike. Nasilne grupe demonstranata nisu štedele kamenice kada su napadale policiju, koja je uzvratila brutalnom i prekomernom silom, ali i velikom količinom bačenog suzavca. Načinjena je šteta od preko milion evra.
Policija na protestu nije podržala vladavinu prava u zemlji, iako joj je to zakonska obaveza. Pojedini policajci su tokom protesta udarali ljude službenim palicama u glavu i leđa, šutirali, gazili lice nogama, gađali suzavcima u telo, te obarali sa bicikla. Na taj način su prekoračili ovlašćenja, upotrebili prekomernu silu i postupali brutalno prema demonstrantima, čak i prema onima koji nisu pružali otpor. Dokumentovano je najmanje 26 slučajeva policijske brutalnosti. Prilikom primene suzavca nije se vodilo računa o vremenskim uslovima, pa su dejstvo greškom osetili i sami policajci.
Za bezbednost na protestu bili su zaduženi beogradska Policijska brigada i Interventna jedinica 92 zajedno sa Žandarmerijom, Specijalnom antiterorističkom jedinicom i policajcima u civilu. Nisu uspeli da efikasno smire nerede, niti da uspostave ravnotežu kada su organizovani nasilni pojedinci krenuli da ih napadaju. Odugovlačili su sa odlukom da izdvoje i smire nasilne demonstrante nakon čega su svi okupljeni za policiju postali potencijalna opasnost. Osnovano je pretpostaviti da je takvo postupanje posledica loših ili nepostojećih planova za obezbeđenje skupa.
Odgovor državnih institucija na nasilna dešavanja tokom skupa bio je usmeren najpre na sankcionisanje nasilnih, ali i nenasilnih demonstranata. Nasuprot tome, napori institucija da utvrde odgovornost policijskih službenika bio je skoro beznačajan. Tužilaštvo nije sopstvenim kapacitetima postupalo po krivičnim prijavama organizacija civilnog društva zbog policijske brutalnosti, već je naložila policiji da nađe pojedince u sopstvenim redovima koji su prekoračili ovlašćenja. Pre toga su visoki zvaničnici Ministarstva unutrašnjih poslova izjavili kako je policija postupala profesionalno. Štaviše, bili su ubeđeni da nijedan policajac neće završiti u zatvoru zbog postupanja tokom protesta. Policajci su u takvim okolnostima bili zaštićeni.
Tagovi: policija, postupanje policije, protest, tortura
DETALJI
AUTORI
PODELITE
PDF PREGLED
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 18.12.2024.
Autor: Sofija Mandić |
Srbija 2024. godine obeležava deset godina od donošenja Zakona o zaštiti uzbunjivača.
Datum: 13.06.2024.
Autor: Jelena Pejić Nikić | Predrag Petrović |
Brojni nalazi domaćih i stranih istraživačkih organizacija nedvosmisleno ukazuju na to da je Srbija zarobljena država sa hibridnim političkim režimom. Glavnu ulogu u zarobljavanju države i urušavanju demokratije u Srbiji, kao i očuvanju ovakvog stanja, imaju bezbednosne institucije.
Datum: 25.12.2023.
Autor: Dušan Stanković |
Nakon višestrukih ubistava koja su se dogodila 3. i 4. maja 2023. godine, Vlada Srbije je usvojila niz mera u cilju bolje kontrole oružja i unapređenja bezbednosti u školama i među mladima. Mere vezane za vatreno oružje su brojnije i sprovedene su u većoj meri nego ostale. Ipak, nivoi nasilja nisu smanjeni jer se ovim merama ne utiče na njihove uzroke.