PODELITE
Vest:
Rodna ravnopravnost u bezbednosnim institucijama doprinosi demokratizaciji društva
Učešće evropskih, regionalnih i domaćih stručnjaka u dijalogu o dobrim primerima implementacije NAP 1325 privuklo je pažnju brojnih nevladinih i međunarodnih organizacija, kao i predstavnika policije i parlamenta Republike Srbije.
{image1}Uključivanje civilnog društva u sprovođenje Nacionalnog akcionog plana za primenu Rezolucije 1325 SB UN – Žene, mir i bezbednost (NAP) je u Zapadnoj Evropi, ali i regionu doprinelo povećanju transparentnosti rada državnih institucija i kvalitetnijem odgovaranju stvarnim potrebama na terenu, rečeno je na skupu održanom 26. februara 2013. godine u biblioteci BCBP.
Heder Hatenen iz Ženevskog centra za demokratsku kontrolu oružanih snaga (DCAF) ukazala je na značaj koji zajednička implementacija NAP-a ima za reformu sektora bezbednosti, ali i za izgradnju civilnog društva i poboljšanje komunikacije sa državnim institucijama.
„Primena NAP-a doprinosi demokratizaciji celokupnog društva. Često se zaboravlja da podjednaka zastupljenost polova u institucijama nije događaj, već proces“, rekla je Hatenen.
Neophodna saradnja vlasti i građanskog društva
„Nije dovoljno imati samo jedan lep dokument, neophodno je da svi shvate značaj implementacije NAP“, zaključak je i Karmel Buler, savetnice za rodnu ravnopravnost i borbu protiv trgovine ljudima u Ministarstvu spoljnih poslova Švajcarske. Ona smatra da je zadatak svake vlade u ovom procesu da bude transparentna i da osluškuje zahteve koje joj civilno društvo postavlja.
Direktorka vladine Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom Ivana Ćirković naglašava da još uvek nema sistemskog priključivanja civilnog društva u rad državnih institucija, ali ističe da se na tome radi.
„Možemo da kažemo da je za razliku od 2004 godine, kada nismo ni razumeli šta je civilno društvo, danas primetan znatan napredak. NAP je dokument vlade u kome se više nego u bilo kom drugom podrazumeva uključivanje organizacija civilnog društva“, smatra Ćirković.
{image2}Iskoristiti iskustva iz regiona i sveta
„Žene su te koje su se u Bosni i Hercegovini prve uključile u sprovođenje NAP-a zbog toga što su odlučile da svoju marginalnu poziciju preokrenu i pokažu da je njihovo uključivanje od izuzetne važnosti za celokupno društvo“, istakla je Memnuna Zvizdić, izvršna direktorka organizacije Žene ženama iz BiH.
Zvizdić je navela da pomaka u aktivnijoj ulozi žena u društvenoj zajednici BiH ima, ali da se i dalje mora pratiti situacija na terenu jer se razumevanje i primena ovog dokumenta često kreću u različitim smerovima.
Istraživačica BCBP Gorana Odanović ukazala je na različita iskustva učestvovanja civilnog društva u izradi NAP širom sveta. Naglašavajući da su pozitivne strane uključivanja povećanje transparentnosti državnih institucija i odgovaranje NAP stvarnim potrebama na terenu, Odanović je istakla da su organizacije civilnog društva važan izvor informacija.
„Saradnja civilnog društva i države se odvijala kroz konsultacije, na redovnim ili ad-hok sastancima, kao i kroz uključivanje organizacija civilnog društva u aktivnosti radnih grupa“, navela je istraživačica BCBP.
Izveštaju doprinela stažistkinja BCBP Olga Vasić
Tagovi: ..., bezbednosnim, brojni, doprinosi, evrope, institucijama, međunarodnih, nevladinih, oblasti, organizacija, parlamenta, policije, predstavnici, prisustvovali, regiona, republike, srbije, stručnjaka
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 25.06.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Novo istraživanje javnog mnjenja Beogradskog centra za bezbednosnu politiku otkriva duboku društvenu i političku polarizaciju, krizu poverenja u institucije i izraženo nezadovoljstvo radom policije i pravosuđa.
Datum: 24.06.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Organizacije civilnog društva izražavaju duboku zabrinutost zbog smera u kojem se kreću istražne radnje o incidentu od 15. marta 2025. godine, koje od nedavno preduzima Više javno tužilaštvo u Beogradu. Aktuelno postupanje ovog tužilaštva predstavlja sve suprotno od temeljne i nepristrasne istrage kakvu ovaj drastičan slučaj zahteva, te ukazuje na svesnu nameru da se stvarni incident zataška, a pažnja javnosti skrene na teren političkog progona žrtava i svih onih koji su im pružili pravnu ili drugu podršku.
Datum: 23.06.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Civilni odbor sa ozbiljnom zabrinutošću prati informacije o postupanju nadležnih organa prema vojnom analitičaru Aleksandru Radiću u okviru istrage koja se vodi povodom javno iznetih tvrdnji o navodnoj upotrebi zvučnog oružja tokom događaja od 15. marta.



