
SLUŽBE BEZBEDNOSTI
Zašto je potrebna reforma službi bezbednosti? Koje su ključne tačke reforme službi bezbednosti? Koliko su službe bezbednosti reformisane? U kojoj meri su službe bezbednosti politizovane? Ko nadzire i kontroliše službe bezbednosti?

Zašto je potrebna reforma službi bezbednosti? Koje su ključne tačke reforme službi bezbednosti? Koliko su službe bezbednosti reformisane? U kojoj meri su službe bezbednosti politizovane? Ko nadzire i kontroliše službe bezbednosti?
U radu se prikazuje kako je nastao bezbednosno‐obaveštajni sistem Srbije i mehanizmi nadzora i kontrole nad njim. Engleska verzija ovog teksta biće objavljena kao poglavlje u predstojećoj publikaciji DCAF "Upravljanje obaveštajnim sektorom na Zapadnom Balkanu".
Izvršni direktor BCBP Predrag Petrović u tekstu analizira pojavu korupcije u službama bezbednosti, načine njenog istraživanja, kao i uzroke i posledice koruptivnih aktivnosti.
BCBP se kontinuirano zalaže za kontrolisanu primenu specijalnih istražnih mera i pozdravlja odluku Ustavnog suda kojom se ukida neustavno ovlašćenje Vojnobezbednosne agencije da prati telekomunikacioni saobraćaj i lokaciju učesnika u njemu. Ustavni sud je 19. aprila 2012. utvrdio da nisu u saglasnosti sa Ustavom odredbe člana 13. stav 1. u vezi sa članom 12. stav ...
U Palati Srbije, u organizaciji Zaštitnika građana i Centra za civilno-vojne odnose, održan je okrugli sto oNacrtu zakona o Vojnobezbednosnoj agenciji i Vojnoobaveštajnoj agenciji. Skup je otvorio Saša Janković, zaštitnik građana, da bi potom Igor Jovičić, državni sekretar Ministarstva odbrane predstavio nacrt zakona učesnicima skupa. Ostali izlagači, Miroslav Hadžić (CCVO), Bogoljub ...
Adresa: Kralijce Ane bb, 11000 Beograd Tel: +381 9191 e-mail: kabinet@bia.gov.rs Web: www.bia.gov.rs
Beogradski centar za bezbednosnu politiku sproveo je prvo sveobuhvatno istraživanje javnog mnjenja o bezbednosti.Tokom marta i aprila 2011. godine istraživanjem su obuhvaćene različite dimenzije bezbednosti: od poverenja u institucije, stavova građana prema pojedinim akterima sektora bezbednosti, pa do osećaja lične i nacionalne bezbednosti. Ispitivani su stavovi građana o tradicionalnim akterima - vojsci i policiji, ali i o službama, ministarstvima, parlamentu, nezavisnim državnim organima i privatnim kompanijama za obezbeđenje.
"Zbirka o reformi sektora bezbednosti", koji su izdali Ženevski centar za demokratsku kontrolu oružanih snaga (DCAF) i BCBP, namenjena je profesorima i studentima koji se bave reformom sektora bezbednosti i odbrane.
Korupcija je jednako štetna pojava u društvima na svim nivoima razvoja. U društvima na putu demokratskog preobražaja problem je veći i teži, jer nove potrebe diktiraju brojne zadatke, a sredstva i načini za njihovo izvršavanje još uvek su neizgrađeni ili nedovoljni.
Formiranjem Saveta za nacionalnu bezbednost druga Vlada Vojislava Koštunice pokušala je da nadomesti ustavne manjkavosti. Ustav Srbije (2006) propustio je da reguliše postojanje ovog tela. Samim tim, propušteno je i to da se Ustavom ustroji i sistem bezbednosti u Srbiji. Nadležnosti koje Savet ima svakako govore u prilog tome da njihovo postojanje mora biti regulisano najvišim pravnim aktom.
Nacionalna strategija za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma koju je usvojila Vlada Srbije ima za cilj da preventivnim i represivnim merama doprinese većoj transparentnosti finansijskog sistema.