
SLUŽBE BEZBEDNOSTI
Zašto je potrebna reforma službi bezbednosti? Koje su ključne tačke reforme službi bezbednosti? Koliko su službe bezbednosti reformisane? U kojoj meri su službe bezbednosti politizovane? Ko nadzire i kontroliše službe bezbednosti?

Zašto je potrebna reforma službi bezbednosti? Koje su ključne tačke reforme službi bezbednosti? Koliko su službe bezbednosti reformisane? U kojoj meri su službe bezbednosti politizovane? Ko nadzire i kontroliše službe bezbednosti?
Zakonom o osnovama uređenja službi bezbednosti Republike Srbije, koji je usvojen 11. decembra 2007. godine, utvrđeno je postojanje tri bezbednosno-obaveštajne službe. Savet za nacionalnu bezbednost je zadužen da koordinira i usmerava rad službi bezbednosti.
Postavši samostalnom, Srbija je stekla dodatnu šansu za brže reformisanje svoga sektora bezbednosti i pripadnih mu aparata državne sile.
Izveštaj sa međunarodne konferencije u organizaciji Centra
Knjiga "Modeli zakona o bezbednosti i odbrani", koju je objavio Centar za civilno-vojne odnose, predstavljena je javnosti 30. maja 2006. godine, u prostorijama Centra. Knjiga sadrži modele pet zakona iz oblasti odbrane i bezbednosti i to: Model zakona o civilnoj službi, Model zakona o Vrhovnom savetu odbrane, Model zakona o ...
„Sl. glasnik RS", br. 88/2009
(„Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009 i 111/2009)
(„Sl. glasnik RS", br. 98/2006)
„Sl. glasnik RS", br. 116/2007
Tokom nekoliko poslednjih godina u Srbiji je značajno porastao broj državnih organa koji su ovlašćeni da primenjuju mere i postupke za tajno prikupljanje podataka. To pravo su sada, pored tradicionalnih korisnika – civilne i vojne službe bezbednosti, policije i suda, stekli još neki državni organi, kao na primer poreska policija i carinska služba, te služba za sprečavanje pranja novca. Javnost u Srbiji još, međutim, ne raspolaže potpunim i sistematizovanim podacima o tome ko, kada i po čijem nalogu, odnosno u skladu sa kojom procedurom i protiv koga ima pravo da primenjuje posebne mere.
Državna zajednica Srbije i Crne Gore ne može postati demokratska bez korenite reforme nasleđenog sektora bezbednosti. To, ujedno zahteva razvoj ustavnih i zakonskih procedura i instrumenata za demokratsku civilnu kontrolu oružanih snaga – vojske, policije, tajnih službi i paravojnih snaga. Po tempu uspešnog rešavanja ova dva, temeljna zadatka porašće i izgledi za bezbednosnu integraciju Srbije i Crne Gore u evroatlantsku zajednicu (EU i NATO). Sadržaj ovog Zbornika je centriran oko dve ključne teme: reforma sektora bezbednosti i reforma oružanih snaga.