PODELITE
Vest:
Borba protiv ekstremizma treba da bude usmerena na uzroke
Na problem širenja ekstremizma na Zapadnom Balkanu treba da se utiče dugotrajnim merama koje su usmerene na temeljne uzroke poput nejednakosti, političke korupcije i stranog uticaja, istaknuto je na predstavljanju glavnih rezultata regionalnog izveštaja u okviru Zapadnobalkanskog foruma za istraživanje ekstremizma održanom 29. januara 2019 u Londonu. Izvršni direktor BCBP ...
Na problem širenja ekstremizma na Zapadnom Balkanu treba da se utiče dugotrajnim merama koje su usmerene na temeljne uzroke poput nejednakosti, političke korupcije i stranog uticaja, istaknuto je na predstavljanju glavnih rezultata regionalnog izveštaja u okviru Zapadnobalkanskog foruma za istraživanje ekstremizma održanom 29. januara 2019 u Londonu.
Izvršni direktor BCBP Predrag Petrovićpredstavio je nalaze izveštaja o Srbiji u kome su istraženi pokretači radikalizacije i nasilnog ekstremizma u Srbiji. Razumevanja suštinskih uzroka nasilnog ekstremizma i još uvek nenasilnog ekstremizma u različitim delovima regiona, trendovi i šabloni radikalizacije, kao i preporuke kako se boriti protiv ovih problema bili su tema diskusije. Debata je uključila istraživače koji su angažovani u okviru projekta i koji su predstavili glavne nalaze, kao i predstavnike britanskog parlamenta, međunarodne zajednice, akademske zajednice i civilnog društva.
Izazovi koje su istraživači prepoznali kao zajedničke širom regiona su:
- Teškoće u određivanju šta čini nenasilni ekstremizam, još uvek nenasilni ekstremizam i nasilni ekstremizam;
- Potencijal stranih organizacija i aktera, koji uključuju članove grupa u dijaspori, religijskih fondacija i obrazovnih institucija, kao i radikalnih ideoloških aktera koje prati veliki broj ljudi, da na opasan način utiču na domaće ekstremističke pokrete;
- Opasnost od „usamljenih vukova“ koji postanu poznati vlastima tek kada počine teroristički napad, koja je značajnija nego mogućnost da se nekadašnji borci vrate u domovinu sa željom da počine nasilje;
- Procesi radikalizacije i diseminacije ekstremističkih narativa koji su se postepeno pomerili u manje vidljive onlajn prostore;
- Transformacija iz nasilnog ka nenasilnom ekstremizmu (propaganda).
U borbi protiv ekstremizma i radikalizacije u Srbiji istraživački tim BCBP preporučio je:
- Dugoročne mere, koje su najznačajnije, namenjene poboljšanju ekonomske situacije u regionu i smanjenju siromaštva i političke korupcije u Srbiji, koje bi smanjile nejednakost i poboljšale jednake mogućnosti, što bi omogućilo građanima da bolje ispune sopstvene potrebe;
- Srednjeročne mere koje uključuju poboljšanje veronauke i građanskog vaspitanja;
- Kratkoročne mere koje uključuju poboljšanje u izveštavanju medija o Sandžaku i manjinskim zajednicama.
Zapadnobalkanski forum za istraživanje ekstremizmaje istraživački projekat koji finansira Vlada Velike Britanije. Forum za istraživanje ekstremizma ispituje pokretače radikalizacije i nasilnog ekstremizma na zapadnom Balkanu – Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji.
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 23.05.2025.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) organizovao je prvu Sandbox konferenciju „Branitelji ljudskih prava na udaru“, okupljajući branitelje ljudskih prava, aktiviste i stručnjake iz Srbije i regiona. Tokom tri dana, učesnici su diskutovali o digitalnoj represiji, pravnim izazovima i strategijama za jačanje otpornosti civilnog društva na sajber napade.
Datum: 11.05.2023.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Građani Srbije i dalje su šokirani i zgroženi dvema prošlonedeljnim masovnim pucnjavama koje su se dogodile za manje od 48 sati, a u kojima je bilo 17 mrtvih i još 20 ranjenih.
Datum: 26.04.2023.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) organizovao je panel diskusiju pod nazivom „Srbija i Ukrajina: Izazovi rata” koja je okupila eksperte iz Ukrajine i Srbije sa ciljem da razgovaraju o odnosima dve zemlje, proruskom narativu, kao i o poziciji Ukrajine i Zapadnog Balkana u evropskoj bezbednosnoj arhitekturi nakon završetka rata. Moderatorka panela bila je Helena Ivanov, istraživačica analitičkog centra Henry Jackson Society.