PUBLIKACIJA: Pojmovnik
12 pitanja i odgovora o služenju vojnog roka u civilnoj službi
Pravo na prigovor savesti zagarantovano je u Ustavu Republike Srbije, u članu 45. U njemu stoji da lice nije dužno da, protivno svojoj veri ili ubeđenjima, ispunjava vojnu ili drugu obavezu koja uključuje upotrebu oružja.
Pitanja i odgovori sačinjeni su na osnovu iskustva koje su saradnici Beogradskog centra za bezbednosnu politiku stekli tokom trogodišnjeg pružanja besplatne pravne pomoći. Pravni savet podrazumeva tumačenje zakona, objašnjenje pravnog postupka i predlog postupka. Ovom prilikom izdvajamo pitanja koja su nam građani najčešće postavljali u vezi sa civilnim služenjem vojnog roka kako bismo povećali obaveštenost građana o ovoj temi.
1) Ko ima pravo da služi vojsku u civilnoj službi i po kom osnovu?
2) Ko ne može da služi vojni rok u civilnoj službi?
3) Kome se i u kom roku podnosi zahtev za služenje vojske u civilnoj službi?
4) U kojim se ustanovama i organizacijama može služiti vojni rok u civilnoj službi?
5) Da li je sa služenja vojnog roka u kasarni moguće preći na služenje vojnog roka u civilnoj službi i obrnuto?
6) Da li je moguće podneti žalbu na odluku o odbijanju zahteva za služenje vojnog roka u civilnoj službi?
7) Koliko traje služenje vojnog roka u civilnoj službi?
8) Koliko traje redovno odsustvo na civilnom služenju vojnog roka?
9) Da li lice može biti u radnom odnosu dok je na civilnom služenju vojnog roka?
10) Kakva ovlašćenja ima direktor ustanove u odnosu na regrute koji služe vojni rok u civilnoj službi?
11) Koja su prava i obaveze lica na služenju vojnog roka u civilnoj službi?
12) Koji su razlozi za prekid služenja vojnog roka u civilnoj službi?
DETALJI
AUTORI
PODELITE
PDF PREGLED
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 18.12.2024.
Autor: Sofija Mandić |
Srbija 2024. godine obeležava deset godina od donošenja Zakona o zaštiti uzbunjivača.
Datum: 13.06.2024.
Autor: Jelena Pejić Nikić | Predrag Petrović |
Brojni nalazi domaćih i stranih istraživačkih organizacija nedvosmisleno ukazuju na to da je Srbija zarobljena država sa hibridnim političkim režimom. Glavnu ulogu u zarobljavanju države i urušavanju demokratije u Srbiji, kao i očuvanju ovakvog stanja, imaju bezbednosne institucije.
Datum: 25.12.2023.
Autor: Dušan Stanković |
Nakon višestrukih ubistava koja su se dogodila 3. i 4. maja 2023. godine, Vlada Srbije je usvojila niz mera u cilju bolje kontrole oružja i unapređenja bezbednosti u školama i među mladima. Mere vezane za vatreno oružje su brojnije i sprovedene su u većoj meri nego ostale. Ipak, nivoi nasilja nisu smanjeni jer se ovim merama ne utiče na njihove uzroke.