PUBLIKACIJA: Analiza
Bajka na papiru i čelično prijateljstvo – narativi o spoljnopolitičkim partnerstvima Srbije tokom pandemije
Na koji način su mediji izveštavali o medicinskoj pomoći koju je Srbija tokom pandemije dobila od Kine, Rusije i EU, čitajte u analizi BCBP istraživača Maje Bjeloš i Luke Šterića.
Pošto je pandemija iskorišćena kao okvir za intenzivnu prokinesku kampanju, fokus istraživanja je na pitanju kako su prokineski narativi u najpraćenijim medijima tokom pandemije korišćeni da se Kina pozicionira u novu ulogu, istisnuvši Rusiju kao glavnog nezapadnog partnera Srbije, dok je istovremeno podstaknut negativni narativ o nesposobnoj i licemernoj Evropskoj Uniji.
Monitoring medija obuhvatao je prikupljanje podataka korišćenjem softvera za praćenje izveštavanja dostupnih onlajn portala televizija sa nacionalnom frekfencijom (TV Happy, TV Prva), najposećenijih informativnih portala (Blic, Kurir, Politika, B92 i Nova.rs) i onlajn portala najtiražnijih tabloida (Informer i Alo). Analiza je sprovedena za period od 1. marta 2020. do 31. marta 2021. godine i fokusirala se na dva ključna događaja – medijsko izveštavanje o prvim isporukama medicinske opreme u Srbiju i izveštavanje medija o nabavci vakcina.
Kineska medicinska pomoć Srbiji tokom pandemije korona virusa privukla je nesvakidašnju pažnju stranih medija i mnoštvo spekulacija o promeni kursa spoljne politike Srbije. Mnogi strani i domaći eksperti tumačili su oduševljeno prihvatanje kineske pomoći od strane srpskih političara kao otklon od proklamovanog puta ka Evropskoj Uniji. Činjenica da ruska pomoć nije dočekana sa istim entuzijazmom pokrenula je spekulacije da Srbija zamenjuje Rusiju Kinom kao svojim primarnim partnerom na istoku. U srpskim medijima narativ o „bratstvu“ dugo je bio rezervisan za opisivanje odnosa Srbije i Rusije. Vladajuća politička elita Srbije dobrovoljno je kroz medijski narativ promovisala predsednika Putina i Rusiju kako bi održala podršku u proruski orijentisanom delu biračkog tela. Istovremeno, ovakav narativ imao je za cilj da preuveliča uticaj Rusije u Srbiji koji služi kao moneta za pregovaranje sa Zapadom radi postizanja političkih ciljeva. Zbog tihe krize u odnosima sa Moskvom, režim u Beogradu vidi partnerstvo sa Kinom kao snažniji adut pred izbore naredne godine kako bi ubedili birače da je vlada sposobna da se nosi sa zdravstvenom krizom, kao i da je stekla novog saveznika na istoku kojim će vršiti pritisak na zapad. Shodno tome, Kina se pojavila kao „spasitelj Srba u nevolji“ tokom pandemije i zasenila uloge koje tradicionalno imaju i Rusija i EU.
Objavljivanje publikacije je podržano od strane projekta Beacon Međunarodnog republikanskog instituta. Stavovi izraženi u ovoj publikaciji pripadaju isključivo autorima i ne odražavaju stavove Međunarodnog republikanskog instituta.
Tagovi: china, COVID 19, eu, pandemics, russia, Serbia and China, Serbia and EU, Serbia and Russia
DETALJI
AUTORI
PODELITE
PDF PREGLED
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 27.12.2025.
Autor: Predrag Petrović |
Ova publikacija analizira percepcije građana Srbije o savremenim bezbednosnim, političkim i socioekonomskim izazovima Srbije, sa posebnim fokusom na unutrašnje ranjivosti, spoljne uticaje i ulogu Evropske unije (EU), iz ugla građana Srbije.
Datum: 26.12.2025.
Autor: Jelena Pejić Nikić | Predrag Petrović | Ivana Ranković |
Srbija se na putu ka članstvu u Evropskoj uniji suočava sa isprepletanim bezbednosnim, ekonomskim i političkim izazovima. Ova analiza mapira ključne spoljne aktere i mehanizme njihovog uticaja u Srbiji, ali istovremeno pokazuje da najveće ranjivosti ne dolaze spolja, već proističu iz strukturnih slabosti domaćeg upravljanja.
Datum: 20.02.2025.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku | dr Srđan Cvijić |
Ova studija istražuje političke stavove ruske imigrantske zajednice u Srbiji koja se preselila nakon početka ruske agresije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.



