PUBLIKACIJA: Analiza
Feministička spoljna politika u praksi: Uvođenje institucionalnog okvira za implementaciju u postjugoslovenskoj sferi
U poslednjih nekoliko godina, sve više donosilaca odluka i kreatora politika prati neumorne aktivnosti zagovornika rodne ravnopravnosti: postoji snažno interesovanje za feministička gledišta i napore za rodnu ravnopravnost, barem verbalno.
U svom koalicionom sporazumu iz 2021. odine, nemačka Vlada je najavila da želi da „ojača prava, resurse i zastupljenost žena i devojčica na globalnom nivou i podrži socijalnu raznolikost“. „U skladu sa feminističkom spoljnom politikom“ (Bundeserigung 2021), nadovezujući se na model Feminističke spoljne politike (FSP) koji je prvi put uvela Vlada Švedske 2014. godine. Na Međunarodni dan žena 2023. g, Slovenija se takođe verbalno obavezala na FSP, kao jedna od poslednjih zemalja koja je najavila feministički pristup spoljnoj politici i prva u Centralnoj i Istočnoj ili Jugoistočnoj Evropi.
Dok feminističke spoljne politike ubrzano niču širom sveta, jaki antifeministički savezi i antirodni diskursi istovremeno ponovo imaju značajan uticaj i prihvatanje u većinskoj populaciji sa opipljivim pravnim posledicama, na primer, kroz ograničavanje reproduktivnih prava za žene.
Tagovi: Feministička spoljna politika
DETALJI
AUTORI
PODELITE
PDF PREGLED
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 07.02.2025.
Autor: Bušra Žaber |
Cilj ovog izveštaja je da istraži pozadinu sukoba između Hezbolaha i Izraela, kao i kontekst njihovog poslednjeg sukoba. U njemu se tvrdi da uzroci i posledice tog rata imaju domaće i šire regionalne i međunarodne dimenzije.
Datum: 18.12.2024.
Autor: Sofija Mandić |
Srbija 2024. godine obeležava deset godina od donošenja Zakona o zaštiti uzbunjivača.
Datum: 27.09.2024.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Nakon prvog talasa ukrajinske migracije u Evropu i Ameriku koji su obeležili XX vek, danas se ukrajinska zajednica suočava sa novim izazovima. Radi se o najnovijem talasu u kojem su milioni Ukrajinaca bili primorani da napuste svoju zemlju prvo zbog aneksije Krima i ruske okupacije dela istočnih regiona Ukrajine 2014. godine a osam godina kasnije i zbog rata koji je započela i vodi Ruska Federacija na celoj teritoriji Ukrajine od februara 2022. godine danas.