PUBLIKACIJA: Studija

Ko brani branitelje? Mehanizmi zaštite branitelja ljudskih prava

Branitelji ljudskih prava su ljudi koji samostalno ili udruženo delaju kako bi unapredili ljudska prava i osnovne slobode i izborili se za njihovu zaštitu na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou.

Aktivnosti branitelja po pravilu se suprotstavljaju interesima moćnih, bilo da je reč o vladama ili privatnim korporacijama, te im je zbog toga potrebna zaštita. Ova studija analizira pravne i institucionalne instrumente zaštite branitelja na međunarodnom nivou i u šest zemalja: Kolumbiji, Meksiku, DR Kongu, Filipinima, Turskoj i Srbiji. U ovim zemljama branitelji ljudskih prava su u teškoj situaciji, u kojoj se suočavaju sa brojnim pretnjama i pritiscima – od policijske represije, preko klevetničkih kampanja do pravnog progona. Dakle, to su zemlje u kojima postoji potreba za dodat- nom zaštitom branitelja, ali (još uvek) i značajan raskorak između normativne ravni i prakse.

Studija pruža pregled postojećih instrumenata zaštite branitelja ljudskih prava u pomenutim državama, kao i analizu njihove efikasnosti u širem društveno-političkom kontekstu.

Skip to PDF content

DETALJI

DATUM: 26.03.2025

TEME: BCBP

VRSTA: Studija

DOI broj:

AUTORI

PODELITE

POVEZANI SADRŽAJ

  • Datum: 24.04.2026.

    Autor: Jelena Pejić Nikić |

    Beogradski centar za bezbednosnu politiku upozorava da način sprovođenja javne rasprave i sadržaj Nacrta zakona o unutrašnjim poslovima ne ispunjavaju osnovne standarde transparentnosti, inkluzivnosti i reformskih obaveza Srbije, te ignorišu ključne probleme u radu policije u praksi.

  • Datum: 20.04.2026.

    Autor: Jelena Pejić Nikić |

    Beogradski centar za bezbednosnu politiku ukazuje na proceduralne propuste, manjak transparentnosti i obrazloženja o usklađivanju sa EU standardima u Nacrtu zakona o obradi podataka o ličnosti u oblasti unutrašnjih poslova.

  • Datum: 06.02.2026.

    Autor: Isidora Stakić |

    Antisistemski ekstremizam (ASE) u Srbiji se širi u uslovima dugotrajnih političkih kriza, nepoverenja u institucije i razočaranja u proces evropskih integracija. Kao i u drugim delovima Evrope, ASE jača u periodima društvene nestabilnosti koji razotkrivaju slabosti demokratskog upravljanja. U Srbiji su autoritarne tendencije, kontrola medija i rasprostranjeni narativi zavere dodatno podstakli skepticizam prema institucijama i „globalnim elitama”.