PUBLIKACIJA: Pojmovnik

Ekstremizam na Telegramu

Savremeno informaciono okruženje redefinisalo je ekosistem ekstremističkih grupa, preusmeravajući ih u velikoj meri na online angažman. Za razliku od offline pokreta iz prethodnih decenija, savremeni ekstremisti su neretko radikalizovani putem interneta kroz različite forume, alternativne tehnološke platforme i aplikacije za šifrovanu razmenu poruka.

Ovi digitalni prostori igraju ključnu ulogu u prevazilaženju tradicionalnih geografskih granica, omogućavajući efikasno umrežavanje, širenje ekstremističkih ideja, regrutaciju novih članova i prikupljanje resursa za online i offline delovanje.

Međutim, od 2019. godine i masakra na Novom Zelandu, uspona krajnje desničarskog konspiracionističkog pokreta QAnon tokom 2020. i napada na Kapitol 2021. godine, platforme sa sedištem u SAD kao što su Facebook i Twitter počele su da intenzivno uklanjaju korisnike koji krše uslove korišćenja širenjem dezinformacija ili govora mržnje.

Kao posledica ovog pooštravanja politika regulacije, Telegram je postao središte ekstremizma i teorija zavera, beležeći nagli rast – sa 300 miliona mesečno aktivnih korisnika u 2019. na 400 miliona u aprilu 2020. godine. U tom kontekstu, ovaj pojmovnik nastoji da pruži pregled osnovnih koncepata i pojmova povezanih sa ekstremizmom na Telegramu.

Autorka ovog pojmovnika je Kristina Bogićević, stažistkinja Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

DETALJI

DATUM: 09.04.2025

VRSTA: Pojmovnik

DOI broj: <a href="https://doi.org/10.55042/UDST4125" target="blank">https://doi.org/10.55042/UDST4125

AUTORI

PODELITE

POVEZANI SADRŽAJ