PUBLIKACIJA: Analiza
Poseban zakon za državnu stanogradnju iz 2018. i njegovo sprovođenje
Koliko je građenje stanova za pripadnike snaga bezbednosti poremetilo sistem javnih nabavki, analizirao je Nemanja Nenadić, programski direktor Transparentnosti Srbija.
Koliko je građenje stanova za pripadnike snaga bezbednosti poremetilo sistem javnih nabavki, analizirao je Nemanja Nenadić, programski direktor Transparentnosti Srbija.
Nakon odluke Vlade iz 2017. o započinjanju projekta građenja stanova za pripadnike snaga bezbednosti, usvojen je i „poseban zakon”, koji uređuje sprovođenje tog projekta unekoliko različito u odnosu na postojeće propise.
Odluka Vlade nije bila valjano obrazložena, ni u pogledu razmatranja raznih finansijskih mogućnosti za rešavanje istog problema, ni u pogledu uređivanja pravnog sistema.
Zakon o posebnim uslovima za realizaciju projekta izgradnje stanova za pripadnike snaga bezbednosti donet je maja 2018, a u narednih godinu i po dana menjan je već dva puta. Ministarstvo finansija je tek 31. januara 2020. godine donelo podzakonski akt, koji uređuje raskid kupoprodajnog ugovora i povraćaj novca u slučaju kršenja obaveza iako je rok za to istekao još 1. jula 2018.
Mada je donošenje posebnih pravila za ovaj projekat pravdano potrebom da on bude brže realizovan, on je značajno kasnio, naročito u odnosu na prvobitne najave. Do kašnjenja je ponekad dolazilo usled objektivnih problema (npr. potreba da se razminira teren) na pojedinim lokacijama.
Iako izgradnja stanova još traje, već sada je izgledno da će koštati skuplje nego što će biti prikupljeno prodajom stanova, čak i kada u obzir ne budu uzeti posredni troškovi, kao što su odricanje od naplate troškova i doprinosa javnih preduzeća i lokalnih samouprava, te administriranje koje obavljaju državni organi i posebna preduzeća. Iz planova Vlade nije dovoljno vidljivo da li su ovi gubici bili unapred planirani. Takođe, poređenjem inicijalnih najava i ugovorenih cena može se proceniti da će projekat biti oko 20% skuplji nego što se na početku računalo.
Dosadašnja primena posebnog zakona nije opravdala njegovo donošenje. Naime, naručioci su postupali skoro potpuno u skladu sa pravilima koja bi ih obavezivala i da se primenjivao „običan” Zakon o javnim nabavkama. Jedini krupan izuzetak bila je zakonska obaveza da 80% materijala koji će biti ugrađivan bude domaćeg porekla. Takva odredba bi se na osnovu Zakona o javnim nabavkama smatrala diskriminatornom, pa bi bilo koja zainteresovana firma mogla da „obori tender”. Pored toga, ova odredba je suprotna i aktu više pravne snage – Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, koji je stupio na snagu 1. septembra 2013.
Publikacija je objavljena uz podršku organizacije Transparency International Defence and Security (TI-DS) u okviru projekta „Zašto odlaze? Rasvetljavanje veze između korupcije i zadržavanja kadrova u sistemu odbrane u Srbiji”. Stavovi izraženi u publikaciji predstavljaju stavove autora i ne odražavaju stavove TI-DS-a.
DETALJI
AUTORI
PODELITE
PDF PREGLED
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 22.08.2022.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku |
Šta je biometrijski nadzor? Koji je njegov cilj? Koje su prednosti, a šta su opasnosti njegovog korišćenja? Odgovore na ova pitanja u pojmovniku nudi stažista BCBP Vlada Milenković.
Datum: 28.07.2022.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku |
Kako građani mogu da ukažu na nepravilnosti rada javnih preduzeća, koja u Srbiji posluju na veoma netransparentan način, čitajte u studiji slučaja koju je napisao programski direktor Transparentnosti Srbija, Nemanja Nenadić.
Datum: 09.05.2022.
Autor: Luka Šterić |
U ovom tekstu istraživač BCBP Luka Šterić analizira militarističke narative u Srbiji i način na koji se oni koriste kako bi se legitimizovao proces zarobljavanja države.



