PUBLIKACIJA: Analiza

Sektor bezbednosti u vanrednom stanju: testiranje demokratije

Srbija je tokom 52 dana vanrednog stanja pala na testu demokratije zbog niza propusta i nepravilnosti u postupanju i kontroli sektora bezbednosti, zaključak je analize Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP).

Policija nije uvek postupala profesionalno, srazmerno, politički neutralno, vodeći računa najpre o potrebama i pravima građana. Kriterijumi na osnovu kojih je MUP izdavao dozvole za kretanje tokom policijskog časa nisu bili propisani, zbog čega su one zloupotrebljene tokom incidenata sa paljenjem baklji. Ljudi koji su doputovali u Srbiju uoči proglašenja vanrednog stanja često nisu obaveštavani o tome da su im izrečene mere kućnog karantina. Policijsko zlostavljanje je primećeno barem u tri slučaja, pri čemu je unutrašnja kontrola policije javno reagovala samo jednom.

Vojska Srbije se angažovala na velikom broju zadataka, što je bilo značajno zbog slabih kapaciteta civilnih vlasti da samostalno odgovori na prirodne katastrofe.

Ipak, koordinacija sa civilnim vlastima se odvijala neformalno i prvenstvo preko predsednika Republike. Nijedna odluka o upotrebi Vojske nije objavljena, tako da nije jasno ko je odlučio na koje načine će ona da se angažuje. Vojska je preuzela zadatke u oblasti javne bezbednosti za koje nema dovoljnu obuku niti jasne procedure, što se naročito pokazalo kao problem u obezbeđivanju prihvatnih centara za migrante. Pripadnici Vojske nisu bili dovoljno zaštićeni od zaraze COVID-19.

Nastavljen je negativan trend pritisaka i pretnji nezavisnim novinarima i aktivistima. Zabeleženo je nekoliko problematičnih hapšenja i određivanja mera pritvora, kao što su slučajevi Ane Lalić, Jovane Popović i Slaviše Pajovića. Skupština je dodatno degradirana. Njena ulogu se svela na automatsko stavljanje pečata na odluke izvršne vlasti. Istovremeno su poslanici tretirani isključivo kao predstavnici političkih partija, a ne svih građana Srbije. Zbog toga su sporne donete odluke izvršne vlasti tokom vanrednom stanja sa stanovišta poštovanja Ustava i zakona.

Proglašenje vanrednog stanja nije bilo neophodno radi sprovođenja odgovarajućih mera zaštite stanovništva, jer su one mogle biti sprovedene i po drugim pravnim osnovima. Činjenica da je vanredno stanje detaljnije uređeno u Zakonu o odbrani pokazuje da je ono predviđeno zapravo kao odgovor na vojne pretnje, a ne prirodne katastrofe. Naredbe o zabrani kretanja doneo je ministar unutrašnjih poslova, iako bi ograničenja ustavnih prava građana tokom vanrednog stanja morala da budu propisana uredbom koju donosi Vlada uz supotpis predsednika.

Srbija može da položi popravni test ako Ustavni sud što pre preispita ustavnost odluka izvršne vlasti, a Narodna skupština, Zaštitnik građana i unutrašnji kontrolori sektora bezbednosti, postupanje policijske i vojske tokom vanrednog stanja. Tužilaštvo i Zaštitnik građana treba da, u okviru svojih nadležnosti, preispitaju slučajeve hapšenja novinara i aktivista. Evropska unija bi trebalo da uzme obzir politički kontekst i institucionalni odgovor na zarazu prilikom izrade sledećeg izveštaja o napretku Srbije. U dugoročnom smislu, širenje zaraze COVID-19 je opomena za institucije o potrebi da se reformiše trenutni sistem upravljanja vanrednim situacijama.

PDF PREGLED

POVEZANI SADRŽAJ

  • Datum: 25.12.2023.

    Autor: Dušan Stanković |

    Nakon višestrukih ubistava koja su se dogodila 3. i 4. maja 2023. godine, Vlada Srbije je usvojila niz mera u cilju bolje kontrole oružja i unapređenja bezbednosti u školama i među mladima. Mere vezane za vatreno oružje su brojnije i sprovedene su u većoj meri nego ostale. Ipak, nivoi nasilja nisu smanjeni jer se ovim merama ne utiče na njihove uzroke.

  • Datum: 04.05.2023.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku |

    Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) je, u saradnji sa partnerskim organizacijama, 24. i 25. februara 2023. godine u Vrnjačkoj Banji organizovao građansku skupštinu. Tema skupštine bio je način na koji bi policija mogla bolje da odgovori na potrebe građana u pogledu borbe protiv teškog i organizovanog kriminala, dok je neposredni povod bila tekuća rasprava o Nacrtu zakona o unutrašnjim poslovima.

  • Datum: 06.02.2023.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Zašto je sporan novi Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima, kako je pisan i u kojim odredbama se ogledaju opasnosti po građane Srbije i dalju politizaciju rada policije – pitanja su na koja nova prEUgovor brza reakcija daje odgovor i nudi rešenja za unapređenje.