PUBLIKACIJA: Analiza
Špijunski softver – negacija ljudskih prava pod izgovorom „bezbednostiˮ
Analiza polazi od shvatanja da je špijunski softver po svojoj prirodi neselektivan, sveobuhvatan i prikriven nadzorni alat, strukturno nespojiv sa principima nužnosti, srazmernosti i ciljanosti obrade podataka.
Ustav, ZKP, KZ, kao i zakoni o bezbednosnim službama, elektronskim komunikacijama, zaštiti podataka o ličnosti i informacionoj bezbednosti već uspostavljaju stroge uslove za sprovođenje tajnog nadzora, koje špijunski softver u praksi ne može da ispuni.
Međunarodni standardi i uporedna praksa potvrđuju ozbiljne rizike: masovno „kolateralno” prikupljanje podataka trećih lica, urušavanje privatnosti, profesionalnih tajni i zaštite novinarskih izvora, zloupotrebu pozivanja na „nacionalnu bezbednost” i onemogućavanje delotvorne pravne zaštite zbog tajnosti mera. U Srbiji su već dokumentovani slučajevi ciljanja novinara i aktivista, bez ikakvih vidljivih posledica po odgovorne.
Zaključak je jasan: potrebni su hitna zabrana upotrebe špijunskih softvera i procesuiranje dosadašnjih nezakonitih praksi.
Skip to PDF content
PDF PREGLED
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 06.02.2026.
Autor: Isidora Stakić |
Antisistemski ekstremizam (ASE) u Srbiji se širi u uslovima dugotrajnih političkih kriza, nepoverenja u institucije i razočaranja u proces evropskih integracija. Kao i u drugim delovima Evrope, ASE jača u periodima društvene nestabilnosti koji razotkrivaju slabosti demokratskog upravljanja. U Srbiji su autoritarne tendencije, kontrola medija i rasprostranjeni narativi zavere dodatno podstakli skepticizam prema institucijama i „globalnim elitama”.
Datum: 27.12.2025.
Autor: Predrag Petrović |
Ova publikacija analizira percepcije građana Srbije o savremenim bezbednosnim, političkim i socioekonomskim izazovima Srbije, sa posebnim fokusom na unutrašnje ranjivosti, spoljne uticaje i ulogu Evropske unije (EU), iz ugla građana Srbije.
Datum: 26.12.2025.
Autor: Jelena Pejić Nikić | Predrag Petrović | Ivana Ranković |
Srbija se na putu ka članstvu u Evropskoj uniji suočava sa isprepletanim bezbednosnim, ekonomskim i političkim izazovima. Ova analiza mapira ključne spoljne aktere i mehanizme njihovog uticaja u Srbiji, ali istovremeno pokazuje da najveće ranjivosti ne dolaze spolja, već proističu iz strukturnih slabosti domaćeg upravljanja.



