22.06.2016.

PODELITE

Vest:

Reforma službi bezbednosti je deo evropskog puta Srbije

Srbiji su potrebne funkcionalne službe bezbednosti podložne demokratskoj i civilnoj kontroli, zaključak je panel diskusije „Kakve službe bezbednosti su zaista potrebne Srbiji” koju je Beogradski centar za bezbednosnu politiku organizovao 21. juna 2016. godine u Beogradu. Ovim skupom otvorena je diskusija o najboljim rešenjima za dalji razvoj službi bezbednosti i ...

Srbiji su potrebne funkcionalne službe bezbednosti podložne demokratskoj i civilnoj kontroli, zaključak je panel diskusije „Kakve službe bezbednosti su zaista potrebne Srbiji” koju je Beogradski centar za bezbednosnu politiku organizovao 21. juna 2016. godine u Beogradu.

Ovim skupom otvorena je diskusija o najboljim rešenjima za dalji razvoj službi bezbednosti i bezbednosno-obaveštajnog sistema kako bi se uvećale njihove sposobnosti za pravovremeno predupređivanje i otklanjanje savremenih bezbednosnih pretnji i rizika, uz istovremeno poštovanje načela demokratije i pravne države, istakao je Miroslav Hadžić, predsednik Upravnog odbora BCBP.

„Ne postoji formula po kojoj se može izračunati koliko i kakvih službi bezbednosti je potrebno jednoj zemlji, ali Srbiji je potreban jedan zakon koji uređuje bezbednosno-obaveštajni sistem, umesto postojeća tri”, ocenio je Hadžić i dodao da je za demokratsku civilnu kontrolu neophodno da se moć iz ruku političara vrati u institucije sistema.

Na skupu je istaknuto da se na Balkanu u strategijama bezbednosti prepisuju globalni ili rizici iz Evropske unije, dok se zanemaruju unutrašnji izazovi i pretnje.

„Pretnje se razlikuju od zemlje do zemlje. U Francuskoj je to terorizam, u Nemačkoj migracije, a u istočnoj Evropi jača ekstremizam. Srbija nije izolovano ostvro, ali prvi interes Bezbednosno-informativne agencije je zaštita nacionalnih interesa zemlje, a ako je to u skladu sa interesima velikih sila utoliko bolje”, naglasio je Miroslav Panić, savetnik direktora Bezbednosno-informativne agencije.

Panić je sugerisao kako Evropska unija nema zajedničku regulativu po pitanju nacionalne bezbednosti, a da Srbija uređuje sistem u skladu sa bezbednosnim potrebama.

Matej van den Berselar, stručnjak za izgradnju integriteta u bezbednosno-obaveštajnim službama sa preko 20 godina iskustva rada u holandskoj službi i to najviše u oblasti međunarodne saradnje sa službama bezbednosti izvan Evropske unije, smatra da bezbednost nije stvar dnevne politike.

 „Ključna je koordinacija i saradnja između službi bezbednosti, a ona se uspostavlja putem zakonskog uređenja. Zakon o BIA ima samo 30 članova, veoma opštih po karakteru. Poređenja radi, holandski Zakon o obaveštajnim i bezbednosnim službama ima 83 strana, a australijski zakon ima preko 190 strana i detaljno reguliše primenu svake posebne mere ponaosob”, ukazao je Berselar.

Panelisti su naglasili da u odnosu srpskih i službi bezbednosti zemalja članica EU postoji problem poverenja koji se ogleda pre svega u strepnji da razmenjene informacije neće biti dostupne trećoj zemlji.

Panel diskusija „Kakve službe bezbednosti su zaista potrebne Srbiji” održana je u okviru projekta „LEGASI – Ka zakonodavnoj reformi bezbednosno-obaveštajnog sistema” koji BCBP realizuje uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji.

{image2}

POVEZANI SADRŽAJ

  • Datum: 08.04.2026.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Ministru unutrašnjih poslova Ivici Dačiću Direktoru policije Draganu Vasiljeviću v. d. načelniku Sektora unutrašnje kontrole Miroslavu Paunoviću 

  • Datum: 26.03.2026.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Građanska skupština „Odbrana po meri građana“ održana je tokom vikenda 21-22. marta na Fruškoj gori uz stručnu podršku Instituta za filozofiju i društvenu teoriju (IFDT). Oko četrdeset građana koji predstavljaju Srbiju u malom – različitih uzrasta i stavova, iz svih krajeva zemlje – raspravljali su o tome kakav sistem odbrane Srbija treba da ima i na koji način građani u njemu treba da učestvuju.

  • Datum: 04.03.2026.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Povodom određivanja pritvora advokatu Čedomiru Stojkoviću zbog sumnje da je na društvenoj mreži „X“ objavio dokument označen kao „strogo poverljivo“, Civilni odbor za zaštitu aktivista i uzbunjivača izražava ozbiljnu zabrinutost zbog primene najstrože mere u predmetu koji se odnosi na objavljivanje informacija.