POVEZANI SADRŽAJI

  • Datum: 31.10.2018.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    {image1} Nova normalnost zahteva da EU promeni svoj pristup na Balkanu i identifikuje probleme u vezi sa vladavinom prava i demokratije, ali i da Balkan menja svoj pristup EU, zaključeno je na 8. Beogradskom bezbednosnom forumu (BSF) održanom od 17. do 19. oktobra 2018. Sami političari neće se suočiti sa korupcijom zbog svojih interesa u održavanju kleptokratskih mreža; građani i civilno društvo moraju biti uključeni u postavljanje zdravih osnova, ...

  • Datum: 23.07.2018.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku |

    Problem ilegalnog posedovanja, zloupotrebe i krijumčarenja lakog i malokalibarskog oružja i mapa puta za njegovo rešavanje tema su nove analize istraživača BCBP Saše Đorđevića i Filipa Stojanovića iz Centra za istraživanje javnih politika.

  • Datum: 22.02.2018.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Srbija na dobar način koristi dostupne mehanizme partnerstva sa NATO u pogledu vojnih vežbi i mirovnih misija, ali ne i za razvoj namenske industrije, istaknuto je na konferenciji o vojnoj saradnji koju je 22. februara 2018. u Ziri organizovao Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP). Na otvaranju konferencije “Budućnost vojne saradnje Srbije” direktorka BCBP Sonja Stojanović Gajić je istakla značaj dijaloga na osnovu analiza i činjenica o tome koliko ...

  • Datum: 23.03.2015.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    U Srbiji upravljanje zakonitim i nezakonitim migracijama i dalje nije deo jedne zaokružene politike, koja je sastavni deo pregovora sa EU u okviru poglavlja 24. U razvoju migracione politike Srbija može da koristi iskustva Hrvatske.

  • Datum: 19.03.2015.

    Autor: Katarina Đokić | Predrag Petrović |

    Istraživačica BCBP Katarina Đokić analizira posebne mere tajnog prikupljanja podataka koje koristi Uprava za sprečavanje pranja novca, kao i nadzor nad radom Uprave.

  • Datum: 15.02.2012.

    Autor: Miroslav Hadžić |

    Rasprave o načinima na koje vlade kontrolišu oružane snage imaju dugu tradiciju. To je pitanje nedavno, mada je već dugo smatrano rešenim, doživelo neku vrstu renesanse. Pojava posthladnoratovskih demokratija u istočnoj i centralnoj Evropi bila faktor koji je najviše uticao da dođe do takvog razvoja.Suštinski problem restrukturiranja oružanih snaga u tim društvima odnosi se na pitanje kako učiniti da vojska koja koristi silu prinude bude u službi legitimnih, demokratski utvrđenih ciljeva, a da pritom ne bude ugrožena njena profesionalna autonomija bez koje ne može efikasno da obavlja posao.

PRATITE NAS

Kontakt

Newsletter

Pratite nas

Kontakt

Newsletter