30.12.2016.

PODELITE

Vest:

U gradovima Srbije predstavljen Model zakona o službama bezbednosti

Srbija trenutno ima tri zakona koji uređuju službe bezbednosti a oni nisu međusobno usklađeni, izostala je reforma službi i kontrola i nadzor nad njihovim radom nisu dovoljno zaživeli u praksi i to su osnovni razlozi za donošenje novog, krovnog zakona – istaknuto je na javnim predstavljanjima Modela zakona o službama bezbednosti koje je Beogradski ...

Srbija trenutno ima tri zakona koji uređuju službe bezbednosti a oni nisu međusobno usklađeni, izostala je reforma službi i kontrola i nadzor nad njihovim radom nisu dovoljno zaživeli u praksi i to su osnovni razlozi za donošenje novog, krovnog zakona – istaknuto je na javnim predstavljanjima Modela zakona o službama bezbednosti koje je Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) organizovao u Beogradu, Novom Sadu, Novom Pazaru i Nišu.

„Ideja je da se ovim zakonom skrene pažnja i uredi bolja civilna kontrola službi bezbednosti, ali i unapredi demokratski poredak u Srbiji. Treba uspostaviti minimum kontrole nad službama bezbednosti i sprečiti njihove civilne nalogodavce da zloupotrebljavaju svoja ovlašćenja i prave štetu“, istakao je predsednik Upravnog odbora BCBP Miroslav Hadžić, koautor Modela zakona zajedno sa Bogoljubom Milosavljevićem, profesorom Univerziteta Union i članom Upravnog odbora BCBP.

 

{image2}

Hadžić je naveo da je i prethodnih godina bilo pokušaja da se izmene zakoni, međutim nije postojala politička volja za tako nešto. Iako su postojeće službe bezbednosti, i vojne i civilne preimenovane, suštinske reforme nije bilo.

„Službe bezbednosti nisu reformisane od dvehiljaditih pa naovamo, ali jesu reorganizovane, što je velika razlika. Da biste reformisali morate i zakonski regulisati“, upozorava Hadžić.

U novom zakonu predloženo je da umesto sadašnje tri postoje dve službe bezbednosti Bezbednosno informativna agencija (BIA) i Vojna obaveštajno bezbednosna agencija (VOBA), koja bi nastala spajanjem Vojno bezbednosne (VBA) i Vojno obaveštajne agencije (VOA), a čiji rad bi bio propisan jednim zakonom.

Profesor Milosavljević je naglasio da je Modelom zakona predviđeno i osnivanje Tehničko operativnog centra, nalik onom koji postoji u mnogim zapadnoevropskim zemljama, a koji bi određivao mere za vršenje nadzora elektronskih komunikacija, telekomunikacijskih usluga, tehničke usluge službama i policiji.

 „Predlažemo uvođenje Generalnog inspektorata službi bezbednosti kao posebnu službu Vlade Srbije, koji kontroliše i rad službi, i Tehničko operativnog centra. Kontrola i nadzor službi do sada nisu dale najbolje rezultate. Iako postoji skupštinski Odbor za kontrolu službi bezbednosti potrebno je da postoji jača kontrola. Teško je obezbediti političku neutralnost, ali smatram da je operativna samostalnost moguća“, rekao je Milosavljević.

{image3}

Neka od rešenja koja predviđa model zakona su unapređenje odredbe o poslovima službi poput bezbednosne zaštite institucija, lica, objekata i prostora od bezbednosnog značaja, razmena podataka sa odgovarajućim službama.

„Bezbednost treba da ima jasne pravne okvire kako bi se sprečila povreda prava građana, pogotovo pravo na privatnost. Svaki upad u sferu privatnosti mora imati odobrenje suda“, podvukao je profesor.

Model predviđa i da se prilikom izbora direktora službi bezbednosti poštuje mišljenje predsednika Republike, Skupštine Srbije i Saveta za nacionalnu bezbednost, ali i da se on bira na osnovu stručnosti a ne na osnovu političke pripadnosti ili lojalnosti državnom vrhu.

U diskusijama po gradovima Srbije učestvovali su bivši direktor VBA Svetko Kovač, Semir Tutić iz Sandžačkog odbora za zaštitu ljudskih prava i sloboda, profesor novosadskog Fakulteta za pravne i poslovne studije Slobodan I. Marković Takođe, u debati na Fakultetu bezbednosti doprineo je i profesor Božidar Banović.

{image4}Stručni tim BCBP je u izradu Modela zakona o osnovama uređenja službi bezbednosti krenuo od zakona kojima je u Srbiji sada uređena ta materija, ali i od čvrstog uverenja da zakonski okvir može biti bitno unapređen. Uporedo su organizovana i dva kruga stručnih konsultacija na kojima su predstavnici stručne javnosti, političkih stranaka i službi bezbednosti izneli svoje mišljenje i predloge o konceptu, strukturi i odredbama Modela.

Organizovanje skupa podržala je Ambasada Kraljevine Holandije kroz projekat „LEGASI – Ka zakonodavnoj reformi bezbednosno-obaveštajnog sistema”, a izradu Modela zakona podržala je Misija OEBS u Srbiji. 

 

POVEZANI SADRŽAJ

  • Datum: 05.11.2026.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Srbija trenutno ima tri zakona koji uređuju službe bezbednosti a oni nisu međusobno usklađeni, izostala je reforma službi i kontrola i nadzor nad njihovim radom nisu dovoljno zaživeli u praksi i to su osnovni razlozi za donošenje novog, krovnog zakona - istaknuto je na javnim predstavljanjima Modela zakona o službama bezbednosti koje je Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) organizovao u Beogradu, Novom Sadu, Novom Pazaru i Nišu. „Ideja je da se ovim ...

  • Datum: 02.11.2026.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Civilni odbor za zaštitu branitelja ljudskih prava i uzbunjivača izražava ozbiljnu zabrinutost za bezbednost novinara i aktiviste Lazara Dinića, povodom njegovih navoda da ga je prilikom povratka kući pratilo crno terensko vozilo, a da je potom nepoznata osoba, prema njegovoj proceni, fotografisala terasu njegovog stana. Zahtevamo da policija i nadležno tužilaštvo bez odlaganja ispitaju prijavljeni događaj i preduzmu mere kako bi zaštitili njegovu bezbednost.

  • Datum: 27.10.2026.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Mreža integriteta Beogradskog centra za bezbednosnu politiku poziva sve rukovodioce policije, vojske i službi bezbednosti koji su svojim odlukama, postupanjem ili nepostupanjem doprineli kršenju ljudskih prava, političkoj zloupotrebi bezbednosnih institucija i urušavanju poverenja građana u njihov rad da podnesu ostavke. Posebno ističemo da bi ostavke trebalo da podnesu: