31.03.2014.

PODELITE

Vest:

Žene se računaju: Monitoring izveštaj civilnog društva za primenu Rezolucije 1325 za 2013. godinu

Republika Srbija je ratifikovala veliki broj međunarodnih dokumenata važnih za unapređenje ljudskih prava žena i usvojila veliki broj strategija koje se odnose na tu oblast, ali strateški dokumenti i akcioni planovi za njihovo sprovođenje nisu dovoljno usklađeni, zaključeno je u Monitoring izveštaju civilnog društva za primenu Rezolucije 1325 za 2013. godinu.

Istraživačica BCBP Maja Bjeloš jedna je od autorki poglavlja u Monitoring izveštaju koje se odnosi na primenu Rezolucije 1325 Saveta bezbednosti UN- Žene, mir i bezbednost u Srbiji. Osim nje, u analizi su učestvovale i koleginice iz Autonomnog ženskog centra, Žena u crnom, Fonda za humanitarno pravo i ASTRE.

U izveštaju se navodi da je Srbija ratifikovala veliki broj međunarodnih dokumenata važnih za unapređenje ljudskih prava žena. Pored toga, na nacionalnom nivou od 2000. godine usvojeno je 109 strategija od kojih se mnoge bave ljudskim pravima i pitanjima rodne ravnopravnosti. Međutim, istaknuto je da primena svih tih dokumenata i dalje ostaje problem. Strateški dokumenti i akcioni planovi za njihovo sprovođenje nisu dovoljno usklađeni. Postoji hiper produkcija dokumenata i planova, bez precizne raspodele odgovornosti i nadležnosti i uz odsustvo koherentnog okvira za sprovođenje i izveštavanje o rezultatima planiranih mera i aktivnosti.

Izveštaj pokazuje da u Srbiji žene učestvuju u vlasti na svim nivoima, ali njihova zastupljenost kao ministarki/direktorki, državnih sekretarki, savetnica u državnim organima u sektoru bezbednosti je niža od proseka. Srbija po prvi put ima više od 30% žena u parlamentu, što je rezultat novog Zakona o izboru narodnih poslanika, ali i podizanja svesti žena političara i opšte javnosti o značaju učešća žena u javnoj sferi. Procenat žena u Ministarstvu unutrašnjih poslova je porastao u poslednjih deset godina, ali se i dalje smatra da sektorom bezbednosti u Srbiji dominiraju muškarci. Muškarci imaju operativne pozicije, dok se žene bave administrativnim radom i zauzimaju niže položaje.

Izveštaj sadrži i preporuke Vladi Srbije i Ujedinjenim nacijama.

Monitoring izveštaj Žene se računaju je projekat Globalne mreže žena graditelja mira (Global Network of Women Peacebuilders – GNWP), programa Međunarodne mreže akcionog civilnog društva (International Civil Society Action Network – ICAN). Monitoring izveštaj sadrži 15 poglavlja koja analiziraju primenu Rezolucije 1325 Žene, mir i bezbednost u Jermeniji, Kanadi, Kolumbiji, Demokratskoj Republici Kongo, Fidžiju, Liberiji, Nepalu, Holandiji, Filipinima, Srbiji, Sijera Leoneu, Južnom Sudanu, Šri Lanki, Švedskoj i Ugandi.

Kompletan izveštaj „Žene se računaju: Monitoring izveštaj civilnog društva za primenu Rezolucije 1325 za 2013. godinu“ na engleskom jeziku možete pročitati ovde.

POVEZANI SADRŽAJ

  • Datum: 05.11.2026.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Mreža integriteta Beogradskog centra za bezbednosnu politiku smatra nedopustivim pretnje smrću upućene novinarki portala 021.rs Dragani Prici Kovačević, članici ove Mreže. Pozivamo nadležne institucije da bez odlaganja identifikuju i procesuiraju odgovornu osobu i preduzmu potrebne mere za zaštitu njene bezbednosti.

  • Datum: 02.11.2026.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Civilni odbor za zaštitu branitelja ljudskih prava i uzbunjivača izražava ozbiljnu zabrinutost za bezbednost novinara i aktiviste Lazara Dinića, povodom njegovih navoda da ga je prilikom povratka kući pratilo crno terensko vozilo, a da je potom nepoznata osoba, prema njegovoj proceni, fotografisala terasu njegovog stana. Zahtevamo da policija i nadležno tužilaštvo bez odlaganja ispitaju prijavljeni događaj i preduzmu mere kako bi zaštitili njegovu bezbednost.

  • Datum: 27.10.2026.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Mreža integriteta Beogradskog centra za bezbednosnu politiku poziva sve rukovodioce policije, vojske i službi bezbednosti koji su svojim odlukama, postupanjem ili nepostupanjem doprineli kršenju ljudskih prava, političkoj zloupotrebi bezbednosnih institucija i urušavanju poverenja građana u njihov rad da podnesu ostavke. Posebno ističemo da bi ostavke trebalo da podnesu: