26.02.2014.

PODELITE

Vest:

Kosovske bezbednosne snage su najpouzdanija bezbednosna institucija na Kosovu

Kosovske bezbednosne snage (KSF) su najbolje rangirane u odnosu na druge snage bezbednosti na Kosovu, u smislu pozitivnih percepcija stanovnika Kosova, a glavni razlog za to je činjenica da KSF deluje u neposrednoj blizini građana, rekao je gostujući istraživač Špend Kursani tokom prezentacije održane u biblioteci BCBP.

Prilikom pokretanja diskusije pred 30 učesnika, istraživač Kosovskog centra za bezbednosne studije Špend Kursani je rekao da je olakšano osnivanje KSF-a omogućeno od strane NATO-a, koji je dao i evaluaciju o kompletnoj operativnoj sposobnosti te organizacije 2013. godine. Kursani je istakao činjenicu da KSF ne bi trebalo da se posmatra kao pretnja, ni unutrašnja a ni spoljašnja.

,,Članovi KSF-a jesu u uniformima ali ta organizacija ona nije isključivo vojna, nego je i civilna. Ministarstvo Kosovskih snaga bezbednosti uključuje u planiranje praktičnih politika i civile. To je jedino ministarstvo koje je osnovano mešavinom civilnog i uniformisanog osoblja. Glavni fokus KSF-a je uključivanje Srba u svoj rad i stabilizacija odnosa sa  Srbijom”, istakao je Kursani.

Gostujući istraživač BCBP rekao je da 91% pripadnika KSF-a čine Albanci, dok je samo oko 2% Srba. Kao razloge za nisko učestvovanje Srba, naveo je tri pretpostavke:

  • Srbi vide KSF kao simbol Kosovske države
  • Srbi vide KSF kao naslednika OVK
  • Srpska Vlada previše utiče na Srbe sa Kosova.

Kursani je predstavio 3 moguća scenarija za budućnost Kosovskih bezbednosnih snaga.

,,KSF bi mogao da zadrži status kvo, odnosno ostane slabije naoružan bez članstva u NATO. Druga mogućnost je da postane bezbednosna snaga sa mogućim članstvom u NATO, povećanim budžetom i da njihov mandat određuju pretnje i resursi. Treći scenario bi moglo biti stvaranje ,,Kosovske vojske” što bi podrazumevalo značajan porast članstva i budžeta. Građani Kosova su opušteni i nema mnogo pritiska za KSF da se transformiše u potpuno razvijenu vojsku. To znači da trenutni status kvo koji se odnosi na status KSF-a može da potraje”, rekao je Kursani.

Govoreći o rezultatima istraživanja javnog mnjenja, Kursani je rekao da većina ljudi na Kosovu smatra da je Srbija najveća pretnja za Kosovo, ali i pored toga skoro polovina ispitanika misli da je moguće živeti u miru sa Srbijom. Što se tiče snaga bezbednosti na Kosovu, istraživanje javnog mnjenja pokazalo je da Srbi i Albanci imaju više poverenja u kosovsku policiju nego u EULEKS. Kursani rekao da većina Srba nema mišljenje o KSF-u dok većina Albanaca ima poverenje u tu instituciju.

Kursani je angažovan u okviru projekta „Forum za bezbednosna istraživanja Beograd-Priština-Tirana“,koji se realizuje uz podršku Ministarstva inostranih poslova Kraljevine Norveške. Cilj inicijative je da na osnovu istraživanja podstakne diskusiju nezavisnih istraživačkih centara, akademske zajednice, političara i medija o mogućim načinima za unapređenje odnosa između Srbije, Kosova i Albanije. Projekat zajednički sprovode tri nezavisna istržaivačka centra specijalizovana za istraživanja bezbednosnih pitanja – Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP), Kosovski centar za bezbednosne studije (KCSS) i Instituta za demokratiju i medijaciju (IDM). 

POVEZANI SADRŽAJ

  • Datum: 31.10.2025.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Politički, medijski i ekonomski uticaji pojedinih aktera i dalje snažno određuju bezbednosnu sliku regiona, zaključeno je na radionici o uticaju na bezbednost i stabilnost u regionu, održanoj 23. oktobra 2025. godine u Centru za građansku energiju (CEC) u Severnoj Mitrovici.

  • Datum: 28.07.2025.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Ako te zanima kako Srbija formuliše svoje spoljnopolitičke odluke, kako da prepoznaš lažne narative o ovoj temi i kakve posledice spoljna i bezbednosna politika Srbije ima po lokalne politike i svakodnevni život u tvom gradu, ovo je poziv za tebe.

  • Datum: 01.06.2025.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) i Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu organizovali su 26. maja konferenciju pod nazivom „Linije uticaja: Uloga EU na Zapadnom Balkanu i u Istočnom partnerstvu“. Događaj je održan u Evropskoj kući, u okviru projekata GeoPowerEU i REUNIR.