PODELITE
Vest:
Moć u Srbiji ne leži u institucijama, već u političkim partijama
Sve dok je moć u rukama političkih partija ne možemo očekivati efikasnu kontrolu i učinkovitost službi bezbednosti niti rešavanje političkih ubistava i ozbiljnu reformu sektora bezbednosti, zaključio je predsednik Upravnog odbora BCBP Miroslav Hadžić u emisiji Radio Beograda „Talasanje".
U kakvom su odnosu političke partije i bezbednosne službe, kolika je moć tajnih službi i ko ih kontroliše i da li je realno očekivati rešavanje političkih ubistava u Srbiji bile su teme o kojima su u emisiji Radio Beograda „Talasanje“ diskutovali predsednik Upravnog odbora BCBP Miroslav Hadžić i bivši direktor Vojnobezbednosne agencije (VBA) Svetko Kovač. Miroslav Hadžić je istakao da se vlast ne bavi dovoljno reformom sektora bezbednosti i da ne postoji nijedan dokaz da su političari zaista hteli da sprovedu ozbiljnu reformu sektora bezbednosti.
„U Srbiji dešavanja zavise od nečije volje, zlovolje ili nedostatka volje. Nisu doneti ključni zakoni, moć ne leži u institucijama, već sve zavisi od nosilaca političke moći. Nadzornu moć nema Parlament, već političke partije“, istakao je Hadžić.
Govoreći o kontroli službi bezbednosti, profesor Hadžić je ukazao na dva značajna pitanja: da li je uopšte moguće kontrolisati službe bezbednosti zbog prirode rada tih službi i da li je sistem u stanju da spreči službe da prave štetu.
„Bezbednosna provera nije zakonski regulisana. Ona omogućava elitama službi da očuvaju i uvećaju svoju moć i utiču na političke odluke. To je ključni problem koji nas vraća na pitanje sprečavanja štete. Ovaj sistem nije uspeo da osigura da službe ili njihovi pripadnici ne prave štetu ovome društvu“, zaključio je Miroslav Hadžić.
Bivši direktor Vojnobezbednosne agencije (VBA) Svetko Kovač je u emisiji „Talasanje“ istakao da je VBA ozbiljno reformisana i da je taj proces trajao osam godina. Međutim, on smatra da ta činjenica ne mora da bude dovoljna da se reše politička ubistva.
„Postoji politička volja da se reše politička ubistva. Takođe i u bezbednosnim službama postoji volja i sposobnost da se to uradi. Ono što predstavlja problem jeste nedostatak dokaza koje je nemoguće pribaviti sa ove vremenske distance“, smatra Kovač.
Više o ovoj temi možete pročitati u radovima profesora Hadžića : Raspon obaveštajnog nadzora na Zapadnom Balkanu i Nasilno rasturanje Jugoslavije-uzroci, dinamika i posledice.
Tagovi: ..., „talasanje, beograda, bezbednosti, emisiji, hadžić, miroslav, odbora, ozbiljnu, partija, partijama, političkih, predsednik, radio, reformu, rešavanje, rukama, sektora, upravnog, zaključio
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 25.06.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Novo istraživanje javnog mnjenja Beogradskog centra za bezbednosnu politiku otkriva duboku društvenu i političku polarizaciju, krizu poverenja u institucije i izraženo nezadovoljstvo radom policije i pravosuđa.
Datum: 24.06.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Organizacije civilnog društva izražavaju duboku zabrinutost zbog smera u kojem se kreću istražne radnje o incidentu od 15. marta 2025. godine, koje od nedavno preduzima Više javno tužilaštvo u Beogradu. Aktuelno postupanje ovog tužilaštva predstavlja sve suprotno od temeljne i nepristrasne istrage kakvu ovaj drastičan slučaj zahteva, te ukazuje na svesnu nameru da se stvarni incident zataška, a pažnja javnosti skrene na teren političkog progona žrtava i svih onih koji su im pružili pravnu ili drugu podršku.
Datum: 23.06.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Civilni odbor sa ozbiljnom zabrinutošću prati informacije o postupanju nadležnih organa prema vojnom analitičaru Aleksandru Radiću u okviru istrage koja se vodi povodom javno iznetih tvrdnji o navodnoj upotrebi zvučnog oružja tokom događaja od 15. marta.



