PUBLIKACIJA: Analiza
Civilno-vojni odnosi i načela civilne kontrole vojske
O civilno-vojnim odnosima i civilnoj kontroli vojske može se govoriti od samog početka vojnog organizovanja u civilizovanim društvima. Vojska, kao element društva koji je bio nosilac sile, morala je na neki način biti ograničavana da tu silu ne upotrebi suprotno opštim društvenim interesima i ciljevima.
Od vremena dokumenta Magna carta (Velike povelje o slobodama), preko Dušanovog zakonika, pa do vremena najnovije povelje – pravnog akta kojim se regulišu politički odnosi u Evropi budućnosti – Pariske povelje za novu Evropu, civilna kontrola vojske jedan je od osnovnih principa na kojima su počivala i na kojima će počivati prosperitetna i moderna društva.
Civilna kontrola vojske definisana je kao jedan od preduslova za uključivanje u postojeće oblike evropskih integracija. Isto važi i za pristupanje Partnerstvu za mir i NATO.
Ostaje, dakle, da se nove demokratije, u sklopu opšte društvene transformacije iz autoritarnih u demokratske sisteme, prilagode i parlamentarnom modelu civilne kontrole vojske da bi mogle biti uključene u savremene evropske političke, ekonomske i vojne integracione procese. Ko uspostavi uspešne instrumente i procedure civilne kontrole vojske, ispuniće jedan od preduslova za uključivanje u glavne tokove modernizacije društva i odbrane. Ko to ne učini uspešno, ostaće na sporednom koloseku da, sa velikim zakašnjenjem, sačeka neki povoljniji sticaj unutrašnjih okolnosti.
Autor teksta je Milorad Timotić, član Upravnog odbora BCBP. Tekst je deo publikacije „Civilna kontrola vojske i policije“ koju možete preuzeti na linku.
Tagovi: ..., ciljevima, civilno, društva, društvenim, društvima, element, interesima, kontrole, morala, način, nosilac, ograničavana, opštim, organizovanja, suprotno, upotrebi, vojnim, vojska, vojske
DETALJI
AUTORI
PODELITE
PDF PREGLED
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 18.12.2024.
Autor: Sofija Mandić |
Srbija 2024. godine obeležava deset godina od donošenja Zakona o zaštiti uzbunjivača.
Datum: 13.06.2024.
Autor: Jelena Pejić Nikić | Predrag Petrović |
Brojni nalazi domaćih i stranih istraživačkih organizacija nedvosmisleno ukazuju na to da je Srbija zarobljena država sa hibridnim političkim režimom. Glavnu ulogu u zarobljavanju države i urušavanju demokratije u Srbiji, kao i očuvanju ovakvog stanja, imaju bezbednosne institucije.
Datum: 25.12.2023.
Autor: Dušan Stanković |
Nakon višestrukih ubistava koja su se dogodila 3. i 4. maja 2023. godine, Vlada Srbije je usvojila niz mera u cilju bolje kontrole oružja i unapređenja bezbednosti u školama i među mladima. Mere vezane za vatreno oružje su brojnije i sprovedene su u većoj meri nego ostale. Ipak, nivoi nasilja nisu smanjeni jer se ovim merama ne utiče na njihove uzroke.