PUBLIKACIJA: Analiza

Građani o srpsko-albanskim odnosima i regionalnoj bezbednosnoj saradnji

Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) u saradnji sa Kosovskim centrom za bezbednosne studije (KCSS) i Institutom za demokratiju i posredovanje (IDM) predstavlja najnovije rezultate istraživanja javnog mnjenja Srbije, Kosova i Albanije o briselskom dijalogu, budućnosti odnosa u trouglu Beograd-Priština-Tirana i ljudskoj bezbednosti u svakoj od ove tri zajednice.

Većina građana Srbije podržava nastavak dijaloga Beograda i Prištine, kao i većina anketiranih na području Kosova i Metohije, ali oni to uslovljavaju pristupanjem Evropskoj uniji, pokazuje istraživanje sprovedeno u okviru Foruma za bezbednosna istraživanja Beograd-Priština-Tirana.

Istraživanje je sprovedeno na osnovu istog upitnika u sve tri zajednice tokom prve tri nedelje oktobra 2013. Obuhvaćen je reprezentativni uzorak građana i građanki.

U Srbiji (bez Kosova i Metohije) anketirano je  1.200 građana i građanki, a urađen je i poduzorak od 200 ispitanika na jugu Srbije – u opštinama Bujanovac, Preševo i Medveđa. Na Kosovu je ispitivanjem obuhvaćeno 1119 građana i građanki, uključujućii 100 osoba srpske nacionalnosti sa severa Kosova. U Albaniji je anketirano 1.100 građana i građanki.

PDF PREGLED

POVEZANI SADRŽAJ

  • Datum: 20.02.2025.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku | dr Srđan Cvijić |

    Ova studija istražuje političke stavove ruske imigrantske zajednice u Srbiji koja se preselila nakon početka ruske agresije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

  • Datum: 26.09.2024.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    U julu 2023. godine, srpski ministar odbrane, a sada srpski premijer, Miloš Vučević, javno je optužio Tursku za obuku, naoružavanje i održavanje vojnih vežbi sa Kosovskim snagama bezbednosti (KBS), kosovskom formacijom za krizni odgovor, sa eksplicitnim ciljem da KBS transformiše u kompletnu vojsku do 2028. godine. 

  • Datum: 11.09.2024.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku |

    Borba između Evropske unije, Sjedinjenih Država i Kine za dominaciju na novim tržištima specifičnih tehnologija mogla bi u naredne dve do tri decenije da postane najznačajnija tema, koja bi mogla da zaseni sve vojne sukobe koji se trenutno odvijaju u svetu. Vodi se istovremeno na nekoliko frontova: tu su veštačka inteligencija, novi principi industrijske proizvodnje (npr. korišćenje robota ili aditivnih tehnologija), istraživanje svemira, ali i još mnogo toga drugog.