PUBLIKACIJA: Analiza
Izmene Zakona o BIA – Seci uši krpi rupe
Usvojen Zakon o izmenama i dopunama Zakona o BIA je zakrpio samo jednu rupu u inače lošem Zakonu o BIA, ističe u analizi izvršni direktor BCBP Predrag Petrović, ukazujući na preostala sporna mesta pomenutog zakona.
Narodna skupština Republike Srbije je u nedelju 29. juna 2014. godine po hitnom postupku usvojila Zakon o izmenama i dopunama Zakona o BIA, čime su usaglašene sa Ustavom Republike Srbije odredbe ovog Zakona koje se odnose na presretanje komunikacija. To je dobra vest.
Loša vest je to što politička vlast Srbije, po ko zna koji put, pokazuje visok stepen neozbiljnosti prema javnom interesu. Ne samo da je probijen produženi rok (26. jun) za usaglašavanje Zakona o BIA sa Ustavom (zbog čega BIA izgleda nije nekoliko dana primenjivala mere nadzora komunikacija nad osumnjičenima za ugrožavanje bezbednosti Srbije) već je zakrpljena samo jedna rupa u inače lošem Zakonu o BIA. Podsetimo samo na neka od spornih mesta ovog Zakona.
Najpre, Zakonom o BIA su poslovi i zadaci Agencije na uopšten način uređeni pa je BIA u praksi kontraobaveštajna, bezbednosna i obaveštajna služba, ali ponajviše čini se policijska služba jer je duboko uključena u policijske istrage što su u više navrata kritikovali stručna javnost i Zaštitnik građana. Uz to, Zakonom je omogućeno da BIA (dogovorno) preuzme poslove od policije, a pojedinim pripadnicima Agencije data su klasična policijska ovlašćenja. Inače, policija mere presretanja komunikacija realizuje preko BIA. Zbog toga se sedište BIA ironično naziva „policijska stanica Banjica“. Drugo, iako je izmenama Zakona o BIA dobro uređen način prikupljanja podataka presretanjem komunikacija, ostala ovlašćenja i načini prikupljanja podataka Agencije su i dalje ostala uopšteno uređena. Treće, unutrašnja kontrola BIA nije Zakonom regulisana već podzakonskim aktom koji donosi direktor Agencije. To za posledicu ima da u praksi unutrašnja i budžetska kontrola BIA ima slabu nezavisnost u radu. Otud i ne iznenađuju različiti skandali, poput slučaja da je (bivši)zamenik direktora BIA Dragan Marković osumnjičen za reketiranje, ili slučaja nabavke nameštajaza opremanje kancelarija BIA u tajnoj proceduri od firme koja je u vlasništvu verenice potpredsednika Vlade Srbije.
Dakle, potrebno je usvojiti novi, savremeni Zakon o BIA, oko čega se slažu i vlast i opozicija, što smo mogli i čuti u nedelju u Narodnoj skupštini. Problem je ovde čini se što političke vlasti u Srbiji (prethodne i sadašnja) funkcionišu samo pod pritiskom i rokovima, jer da nije bilo odluke Ustavnog suda i rokova koje je Sud propisao ni ova, svima dobro poznata, rupa ne bi bila zakrpljena.
PDF PREGLED
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 24.04.2026.
Autor: Jelena Pejić Nikić |
Beogradski centar za bezbednosnu politiku upozorava da način sprovođenja javne rasprave i sadržaj Nacrta zakona o unutrašnjim poslovima ne ispunjavaju osnovne standarde transparentnosti, inkluzivnosti i reformskih obaveza Srbije, te ignorišu ključne probleme u radu policije u praksi.
Datum: 20.04.2026.
Autor: Jelena Pejić Nikić |
Beogradski centar za bezbednosnu politiku ukazuje na proceduralne propuste, manjak transparentnosti i obrazloženja o usklađivanju sa EU standardima u Nacrtu zakona o obradi podataka o ličnosti u oblasti unutrašnjih poslova.
Datum: 18.12.2024.
Autor: Sofija Mandić |
Srbija 2024. godine obeležava deset godina od donošenja Zakona o zaštiti uzbunjivača.


