PUBLIKACIJA: Analiza
Kvazitrka u naoružanju: Srbija i Hrvatska
Da li prisustvujemo trci u naoružanju između Srbije i Hrvatske ili je u pitanju predstava koju političari obe strane koriste kao instrument u spoljnoj politici, ali i jačanje svojih unutrašnjih pozicija? Odgovore možete pronaći u najnovijoj analizi istraživača BCBP Vuka Vuksanovića i Marije Ignjatijević.
Proteklih šest godina, Srbija i Hrvatska unapređuju svoje vojne arsenale, što mnoge navodi na zaključak da dve zemlje predvode novu trku u naoružanju na Zapadnom Balkanu. Ovakav narativ je neispravan pošto strateško okruženje čini međudržavni rat malo verovatnim i ovaj proces se svodi na to da Srbija i Hrvatska zamenjuju svoju staru opremu iz dana bivše Jugoslavije. Međutim, dve zemlje koriste nabavku naoružanja kao polugu uticaja u njihovim spoljnim politikama i kao instrument unutrašnje promocije za njihove vladajuće elite. Povratak neprijateljstava nije verovatan, ali postoji politička pretnja da će se atmosfera nepoverenja zacementirati u regionu.
Krajem maja 2021. godine, hrvatski premijer Andrej Plenković je najavio da će njegova zemlja kupiti 12 korišćenih borbenih lovaca Rafal od Francuske, u sporazumu koji vredi milijardu evra ($1.2 milijarde), čime su nadjačane ponude iz SAD, Izraela i Švedske. Ovo je najveća vojna nabavka Hrvatske od raspada Jugoslavije. Neki zapadni mediji ovu nabavku stavljaju u kontekst toga da je Hrvatska uključena u “mini-trku u naoružanju” sa susednom Srbijom, pošto su od 2015. godine obe zemlje u centru procesa za koji mnogi veruju da je nova trka u naoružanju.
Međutim, uprkos ovakvim utiscima, ne može se reći da prisustvujemo pravoj trci u naoružanju, s obzirom da su nabavke Beograda i Zagreba deo modernizacije zastarele vojne opreme koja potiče još iz vremena bivše Jugoslavije. Vladajuće političke elite u obe zemlje koriste regularan proces zamene stare nabavkom nove opreme, kao instrument spoljne politike i kao način da ojačaju unutrašnju poziciju. Ratni scenario nije realan, ali problem je u tome što se vojna modernizacija odigrava u trenutku kada su političke tenzije veoma prisutne u regionu. Stoga je političko učvršćivanje nepoverenja u regionu najveća posledica trenutnog “zveckanja oružjem”.
Tagovi: nabavka naoružanja, naouružanje, Srbija i Hrvatska
DETALJI
AUTORI
PODELITE
PDF PREGLED
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 20.02.2025.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku | dr Srđan Cvijić |
Ova studija istražuje političke stavove ruske imigrantske zajednice u Srbiji koja se preselila nakon početka ruske agresije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Datum: 26.09.2024.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
U julu 2023. godine, srpski ministar odbrane, a sada srpski premijer, Miloš Vučević, javno je optužio Tursku za obuku, naoružavanje i održavanje vojnih vežbi sa Kosovskim snagama bezbednosti (KBS), kosovskom formacijom za krizni odgovor, sa eksplicitnim ciljem da KBS transformiše u kompletnu vojsku do 2028. godine.
Datum: 11.09.2024.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku |
Borba između Evropske unije, Sjedinjenih Država i Kine za dominaciju na novim tržištima specifičnih tehnologija mogla bi u naredne dve do tri decenije da postane najznačajnija tema, koja bi mogla da zaseni sve vojne sukobe koji se trenutno odvijaju u svetu. Vodi se istovremeno na nekoliko frontova: tu su veštačka inteligencija, novi principi industrijske proizvodnje (npr. korišćenje robota ili aditivnih tehnologija), istraživanje svemira, ali i još mnogo toga drugog.



