PUBLIKACIJA: Analiza

Neefikasan sistem zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama

Saradnik BCBP Dušan Radivojević analizira zbog čega najveći broj aktera nije doneo procene ugroženosti od elementarnih nepogoda i drugih nesreća iako to dovodi u pitanje sistem zaštite i spasavanja u Srbiji.

Većina nadležnih institucija nije donela dokument kojim se procenjuje ugroženost od elementarnih nepogoda i drugih nesreća, čime su prekršile svoju zakonsku obavezu. Ministarstvo unutrašnjih poslova je Uputstvo za izradu procene ugroženosti pripremilo sa zakašnjenjem, dok najveći broj nadležnih institucija nije usvojilo procene ugroženosti iako je prošlo više od dve godine od donošenja uputstva. Zakon ne propisuje kaznene mere ukoliko državni organi ne ispune obaveze, čime ne doprinosi većoj odgovornosti nadležnih institucija. Kako procene ugroženosti nisu donesene, zemlja ne može efikasno odgovoriti na opasnosti od elementarnih nepogoda i drugih nesreća.

Samo je šest, od ukupno sto četrdeset šest, jedinica lokalne samouprave usvojilo procene ugroženosti od elementarnih nepogoda i drugih nesreća. Takođe, Vlada Republike Srbije i organi Autonomne Pokrajine Vojvodina nisu doneli svoje procene ugroženosti kako bi bili definisani potrebni kapaciteti, kao i ostale aktivnosti vezane za donošenje procena.

Direktna posledica toga je da navedeni subjekti u ovom trenutku nemaju Planove zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama (jer su za njihovo donošenje neophodne procene ugroženosti), te Srbija u ovom momentu ne može organizovano i efikasno da odgovori na moguće opasnosti od poplava i drugih elementarnih nepogoda.

Nedonošenjem procena ugroženosti, dakle, doveden je u pitanje sistem zaštite i spasavanja, a samim tim i sigurnost stanovništva i dobara. Ukoliko bi u ovom trenutku došlo do poplava, većina nadležnih institucija ne bi mogla da sprovede efikasnu zaštitu i spasavanje stanovništva.

PDF PREGLED

POVEZANI SADRŽAJ

  • Datum: 09.04.2025.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Savremeno informaciono okruženje redefinisalo je ekosistem ekstremističkih grupa, preusmeravajući ih u velikoj meri na online angažman. Za razliku od offline pokreta iz prethodnih decenija, savremeni ekstremisti su neretko radikalizovani putem interneta kroz različite forume, alternativne tehnološke platforme i aplikacije za šifrovanu razmenu poruka.

  • Datum: 02.04.2025.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku |

    Anti-sistemski ekstremizam (eng. anti-establishment extremism - AEE) sve više privlači pažnju javnosti i stručnjaka za terorizam i ekstremizam.

  • Datum: 11.09.2024.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku |

    Borba između Evropske unije, Sjedinjenih Država i Kine za dominaciju na novim tržištima specifičnih tehnologija mogla bi u naredne dve do tri decenije da postane najznačajnija tema, koja bi mogla da zaseni sve vojne sukobe koji se trenutno odvijaju u svetu. Vodi se istovremeno na nekoliko frontova: tu su veštačka inteligencija, novi principi industrijske proizvodnje (npr. korišćenje robota ili aditivnih tehnologija), istraživanje svemira, ali i još mnogo toga drugog.