PUBLIKACIJA: Analiza

Neefikasan sistem zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama

Saradnik BCBP Dušan Radivojević analizira zbog čega najveći broj aktera nije doneo procene ugroženosti od elementarnih nepogoda i drugih nesreća iako to dovodi u pitanje sistem zaštite i spasavanja u Srbiji.

Većina nadležnih institucija nije donela dokument kojim se procenjuje ugroženost od elementarnih nepogoda i drugih nesreća, čime su prekršile svoju zakonsku obavezu. Ministarstvo unutrašnjih poslova je Uputstvo za izradu procene ugroženosti pripremilo sa zakašnjenjem, dok najveći broj nadležnih institucija nije usvojilo procene ugroženosti iako je prošlo više od dve godine od donošenja uputstva. Zakon ne propisuje kaznene mere ukoliko državni organi ne ispune obaveze, čime ne doprinosi većoj odgovornosti nadležnih institucija. Kako procene ugroženosti nisu donesene, zemlja ne može efikasno odgovoriti na opasnosti od elementarnih nepogoda i drugih nesreća.

Samo je šest, od ukupno sto četrdeset šest, jedinica lokalne samouprave usvojilo procene ugroženosti od elementarnih nepogoda i drugih nesreća. Takođe, Vlada Republike Srbije i organi Autonomne Pokrajine Vojvodina nisu doneli svoje procene ugroženosti kako bi bili definisani potrebni kapaciteti, kao i ostale aktivnosti vezane za donošenje procena.

Direktna posledica toga je da navedeni subjekti u ovom trenutku nemaju Planove zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama (jer su za njihovo donošenje neophodne procene ugroženosti), te Srbija u ovom momentu ne može organizovano i efikasno da odgovori na moguće opasnosti od poplava i drugih elementarnih nepogoda.

Nedonošenjem procena ugroženosti, dakle, doveden je u pitanje sistem zaštite i spasavanja, a samim tim i sigurnost stanovništva i dobara. Ukoliko bi u ovom trenutku došlo do poplava, većina nadležnih institucija ne bi mogla da sprovede efikasnu zaštitu i spasavanje stanovništva.

POVEZANI SADRŽAJ

  • Datum: 12.03.2026.

    Autor: Miloš Jovanović |

    Antisistemski ekstremizam u Srbiji predstavlja jednu od najozbiljnijih pretnji demokratskom poretku, društvenoj stabilnosti i bezbednosti. Za razliku od evropskog konteksta, ovaj fenomen u Srbiji deluje istovremeno „odozdo” – kroz ekstremno desničarske i antisistemske aktere na društvenim marginama – i „odozgo”, kroz narative, prakse i neformalne strukture povezane sa vladajućom političkom elitom.

  • Datum: 06.02.2026.

    Autor: Isidora Stakić |

    Antisistemski ekstremizam (ASE) u Srbiji se širi u uslovima dugotrajnih političkih kriza, nepoverenja u institucije i razočaranja u proces evropskih integracija. Kao i u drugim delovima Evrope, ASE jača u periodima društvene nestabilnosti koji razotkrivaju slabosti demokratskog upravljanja. U Srbiji su autoritarne tendencije, kontrola medija i rasprostranjeni narativi zavere dodatno podstakli skepticizam prema institucijama i „globalnim elitama”.

  • Datum: 26.01.2026.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Analiza polazi od shvatanja da je špijunski softver po svojoj prirodi neselektivan, sveobuhvatan i prikriven nadzorni alat, strukturno nespojiv sa principima nužnosti, srazmernosti i ciljanosti obrade podataka.