31.05.2016.

PODELITE

Vest:

Terorizam je drugorazredni bezbednosni, a prvoklasni društveni problem

{image1} U poslednjih nekoliko godina došlo je do promene nosilaca terorističke aktivnosti usled posledica globalizacije, dok je glavni cilj terorističkih aktivnosti – širenje straha – ostao isti. Stoga zadatak borbe protiv terorizma i radikalizacije ne treba ostaviti samo bezbednosnim institucijama, već se tiče transformacije društva koje može da pruži valjane ...

{image1}
U poslednjih nekoliko godina došlo je do promene nosilaca terorističke aktivnosti usled posledica globalizacije, dok je glavni cilj terorističkih aktivnosti – širenje straha – ostao isti. Stoga zadatak borbe protiv terorizma i radikalizacije ne treba ostaviti samo bezbednosnim institucijama, već se tiče transformacije društva koje može da pruži valjane i prihvatljive alternative izolovanim pojedincima i grupama poput mladih iz manjinskih zajednica. Ovo je zaključak učesnika tribine Radikalizacija I terorizam – uzroci i posledice održane u Domu omladine Beograd 29. maja 2016. godine u okviru festivala subverzivnog filma – Plan B, koju je moderirala Sonja Stojanović Gajić, direktorka BCBP. 

Opasnost od terorizma po demokratiju

Profesor Matje Gider sa Univerziteta u Tuluzu, istakao je da terorizam drugorazredna bezbednosna pretnja za bezbednost države jer ima mnogostruko manje žrtava nego neki drugi bezbednosni problemi poput saobraćajnih nesreća. Pored toga, terorizam nije sposoban u većini evropskih društava, uključujući i Srbiju, da ugrozi monopol sile u rukama države. „Suština terorističke pretnje nije u uništavanju ljudskih života i materijalnih dobara, već u širenju osećaja straha unutar jednog društva. A strah je nekompatilabilan sa demokratijom i slobodom jer menja način života, okreće građane protiv ’unutrašnjeg neprijatelja’ i podstiče ksenofobiju i rasizam prema drugačijima u našem društvu“, zaključio je Gider. Belgijski inspektor u Nacionalnom timu za borbu protiv terorizma i profesor na Univerzitetu u Liježu, Alen Grinjar dodao je na to da „ako gledate Muslimana kao teroristu, vi ga gurate u terorizam“ i ukazao na opasnost rasta radikalne desnice u Evropi.  

Izmenjena forma radikala

Obojica su ukazala na uticaj globalizacije na promenu prirode i delovanja terorista danas. Grinjar je podsetio učesnike tribine da su Evropu sedamdesetih potresali teroristički akti radikalne levice, a zatim su primat preuzeli teroristički akti inspirisani nacionalizmom, tj. pokreti koji su za cilj imali da utiču na situaciju u zemljama iz kojih su potekli, tako što će se delovati protiv represivne vlasti  npr. u zemljama Severne Afrike ili „kazniti Zapad“ zato što podržava represivne režime u svojim bivšim kolonijama.

{image2} Krajem XX veka i početkom XXI veka, stupanjem Alkaide na scenu, ujedinjeni su pojedinci iz različitih društava i različite etničke pripadnosti protiv „neverništva“ na Zapadu. Mobilizaciju preko granica i nacionalnosti omogućila su sredstva komunikacije poput Interneta, mobilnih telefona i sl.

„Krajem devedesetih tipični počinioci bili su radikalni islamisti, tj. pojedinici koji su dobro poznavali Islam ali ga radikalno tumačili i uglavnom težili ostvarenju političkog projekta u okviru svoje nacije, Danas, pak, imamo slučaj islamizovanih radikala, tj. pojedinaca koji su prvo radikalizovani, npr. kroz maloletnički kriminal i druge vrste devijantnog ponašanja usled osećaja nepripadnosti matičnom društvu, pa su tek naknadno otkrili pojednostavljenu verziju Islama koju nudi Islamska država”, istakao je Grinjar i podvukao da su za rešavanje ovog problema pogodnije obrazovne I socijalne ustanove od bezbednosnih.

Fahrudin Kladničanin iz akademske inicijative Forum 10 iz Novog Pazara, istakao je da su se pojedinici koji su radikalizovani do 2004-2007 u Sandžaku u vahabistički pokret uglavnom dolazili iz siromašnijih slojeva sa nižim nivoom obrazovanja, uz tada  nedvosmislenu podršku Islamske zajednice. Mladi koji danas podležu radikalnim idejama dolaze i iz bogatijih porodica i sa višim nivoom obrazovanja, uključujući i fakultetske dimplome islamskih studija, te je teže utvrditi dominantan profil. Oni su danas individualno radikalizovani mahom kroz neformalno versko obrazovanje koje pružaju verske organizacije civilnog društva koje imaju finansjisku podršku sa Bliskog istoka. Glavna promena koja se dogodila od 2007. godine,  jeste ta da je vehabijski pokret u Sandžaku izgubio svoje institucionalno uporište koje je  imao u Islamskoj zajednici Sandžaka.  Zvaničnici islamske zajednice se javno protive odlasku u Siriju i druge područja u kojima se bori ISIS, ali ne pružaju dovoljno informacija i odgovora na 
pitanja koja postavlja propaganda Islamske države. 

{image3} Mogući odgovori

Diskusija sa publikom otvorila je pitanje najdelotvornijeg odgovora na pretnju radikalizacije i terorizma. Obojica profesora su se složila da je neophodno razumeti razloge onih koji podležu radikalizaciji, argumente koje koristi islamska država u njihovom izvornom obliku, dakle i na jezicima i u formi u kojoj se komunicira.

Profesor Gider se zalagao za pružanje alternativnih narativa, tj.vizija odnosa u društvu i svetu. Kladiničanin je pak poručio: „Kako bi se trajno iskorenio terorizam nužno je da se mladima obezbede normalni uslovi i zdrava agenda. Nije dovoljno da se samo ponudi alternativni diskurs, već i realna promena života“.

U zaključku debate, Sonja Stojanović Gajić, istakla je da je najteži deo rastrašivanje i pokretanje svih kapaciteta u jednom društvu, ne samo bezbednosnih institucija, da se pruže valjane i kredibilne prilike mladima i drugim grupama koje se osećaju otuđeno u odnosu na svoju zajednicu. 
 
Nakon tribine je emitovan film Made in France koji prikazuje dinamiku unutar terorističke ćelije u Parizu iz ugla novinara koji se u nju infiltrirao. Premijera filma u Francuskoj je dva puta odlagana zbog osetljivosti tematike nakon napada na Šarliabdo i u Parizu u novembru 2015. Film je početkom 2016. godine video svetlo dana na Internetu, a premijera u Beogradu je bila prva bioskopska premijera u Evropi.

POVEZANI SADRŽAJ

  • Datum: 08.04.2026.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Ministru unutrašnjih poslova Ivici Dačiću Direktoru policije Draganu Vasiljeviću v. d. načelniku Sektora unutrašnje kontrole Miroslavu Paunoviću 

  • Datum: 28.11.2025.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) nedavno je primio zvanično obaveštenje od Microsoft Threat Intelligence Centra o incidentu u vezi sa sajber-bezbednošću koji je pogodio naše sisteme.

  • Datum: 04.11.2025.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Na panel diskusiji „Slobode pod pritiskom: civilno društvo i digitalni nadzor u Srbiji i inostranstvu“, koju je 31. oktobra u Beogradu organizovao Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP), učesnici su upozorili da digitalni nadzor i upotreba špijunskih softvera sve više postaju sredstva političke kontrole u Srbiji i širom Evrope, predstavljajući ozbiljnu pretnju ljudskim pravima i demokratiji.