PODELITE
Vest:
Zašto nam smeta vojnikinja, a ne smeta domaćica ili čistačica
Jezik predstavlja samo odraz diskriminatornog vrednosnog sistema jer ne postoje lingvističke prepreke da se za nazive zanimanja koriste imenice ženskog roda, zaključeno je tokom debate na temu "Vojnik/vojnikinja, sudija/sutkinja... Kako se moj posao zove u ženskom rodu" održane 7. marta u u Domu omladine Beograda.
Tokom debate o lingvističkim aspektima rodne ravnopravnosti direktorka BCBP Sonja Stojanović Gajić objasnila je na kakve sve predrasude nailaze žene u bezbednosnom sektoru. Istakla je da uvođenje reči kao što je vojnikinja često ne odobravaju ni žene zaposlene u sistemu bezbednosti jer su socijalizovane u drugačijem sistemu.
Šef delegacije EU u Srbiji Majkl Devenport je rekao da jezik i ženski rod u lingvistici ne spada u primenu evropskih standarda. Trend u engleskom je, kako je objasnio, da se sve manje koriste izrazi za ženske profesije, kao što je glumica, iako su oni desetinama godina bili uobičajeni, jer postoji nastojanje da se izbegna polna diferencijacija.
Poverenica za zastitu ravnopravnosti Nevena Petrušić istakla je da je u naprednim demokratskim državama, kakva je na primer Austrija, upotreba muškog roda kao rodno neutralnog vid dikriminacije i da se na takvu praksu može žaliti ombudsmanu. Petrušić je ukazala na činjenicu da je rodna jednakost muškaraca i žena proklamovana, ali da otpor koji postoji prema jezičkom uvažavanju roda, svedoči o otporu samoj ideji ravnopravnosti.
Državna sekretarka u Ministarstvu kulture Gordana Predić je navela da već više od decenije devojke čine većinu studenata na univerzitetima u Srbiji, ali da imaju dvostruko manju šansu da se zaposle. Takođe, prosečna plata visokoobrazovane žene u Srbiji je za oko 17.000 dinara niža od plate muškarca, navela je Gordana Predić.
Novinarka Olja Bećković je istakla da ne oseća problem neravnopravnosti žena jer su u novinarstvu žene dominantnije. Ona je dodala da, ukoliko bi išla u lov, svakako ne bi želela da o njoj govore kao lovkinji, već o lovcu. Nasuprot takvom mišljenju, glumica Mirjana Karanović je istakla da žensko pitanje nije samo pitanje ženskih prava, već ljudskih prava.
Lingvista Vlado Đukanović je istakao da u srpskom jeziku postoje sredstva koja omogućuju da, kada se nešto kaže u muškom rodu, to može da bude izrečeno i u ženskom rodu, i da u ovoj stvari jezik ne postavlja prepreke, već prepreke postavljaju ljudi.
Debatu su povodom Međunarodnog dana žena organizovali Delegacija Evropske unije u Srbiji i Poverenik za zaštitu ravnopravnosti.
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 05.11.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Jezik predstavlja samo odraz diskriminatornog vrednosnog sistema jer ne postoje lingvističke prepreke da se za nazive zanimanja koriste imenice ženskog roda, zaključeno je tokom debate na temu "Vojnik/vojnikinja, sudija/sutkinja... Kako se moj posao zove u ženskom rodu" održane 7. marta u u Domu omladine Beograda.
Datum: 02.11.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Civilni odbor za zaštitu branitelja ljudskih prava i uzbunjivača izražava ozbiljnu zabrinutost za bezbednost novinara i aktiviste Lazara Dinića, povodom njegovih navoda da ga je prilikom povratka kući pratilo crno terensko vozilo, a da je potom nepoznata osoba, prema njegovoj proceni, fotografisala terasu njegovog stana. Zahtevamo da policija i nadležno tužilaštvo bez odlaganja ispitaju prijavljeni događaj i preduzmu mere kako bi zaštitili njegovu bezbednost.
Datum: 27.10.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Mreža integriteta Beogradskog centra za bezbednosnu politiku poziva sve rukovodioce policije, vojske i službi bezbednosti koji su svojim odlukama, postupanjem ili nepostupanjem doprineli kršenju ljudskih prava, političkoj zloupotrebi bezbednosnih institucija i urušavanju poverenja građana u njihov rad da podnesu ostavke. Posebno ističemo da bi ostavke trebalo da podnesu:


