PODELITE
Vest:
Zašto nam smeta vojnikinja, a ne smeta domaćica ili čistačica
Jezik predstavlja samo odraz diskriminatornog vrednosnog sistema jer ne postoje lingvističke prepreke da se za nazive zanimanja koriste imenice ženskog roda, zaključeno je tokom debate na temu "Vojnik/vojnikinja, sudija/sutkinja... Kako se moj posao zove u ženskom rodu" održane 7. marta u u Domu omladine Beograda.
Tokom debate o lingvističkim aspektima rodne ravnopravnosti direktorka BCBP Sonja Stojanović Gajić objasnila je na kakve sve predrasude nailaze žene u bezbednosnom sektoru. Istakla je da uvođenje reči kao što je vojnikinja često ne odobravaju ni žene zaposlene u sistemu bezbednosti jer su socijalizovane u drugačijem sistemu.
Šef delegacije EU u Srbiji Majkl Devenport je rekao da jezik i ženski rod u lingvistici ne spada u primenu evropskih standarda. Trend u engleskom je, kako je objasnio, da se sve manje koriste izrazi za ženske profesije, kao što je glumica, iako su oni desetinama godina bili uobičajeni, jer postoji nastojanje da se izbegna polna diferencijacija.
Poverenica za zastitu ravnopravnosti Nevena Petrušić istakla je da je u naprednim demokratskim državama, kakva je na primer Austrija, upotreba muškog roda kao rodno neutralnog vid dikriminacije i da se na takvu praksu može žaliti ombudsmanu. Petrušić je ukazala na činjenicu da je rodna jednakost muškaraca i žena proklamovana, ali da otpor koji postoji prema jezičkom uvažavanju roda, svedoči o otporu samoj ideji ravnopravnosti.
Državna sekretarka u Ministarstvu kulture Gordana Predić je navela da već više od decenije devojke čine većinu studenata na univerzitetima u Srbiji, ali da imaju dvostruko manju šansu da se zaposle. Takođe, prosečna plata visokoobrazovane žene u Srbiji je za oko 17.000 dinara niža od plate muškarca, navela je Gordana Predić.
Novinarka Olja Bećković je istakla da ne oseća problem neravnopravnosti žena jer su u novinarstvu žene dominantnije. Ona je dodala da, ukoliko bi išla u lov, svakako ne bi želela da o njoj govore kao lovkinji, već o lovcu. Nasuprot takvom mišljenju, glumica Mirjana Karanović je istakla da žensko pitanje nije samo pitanje ženskih prava, već ljudskih prava.
Lingvista Vlado Đukanović je istakao da u srpskom jeziku postoje sredstva koja omogućuju da, kada se nešto kaže u muškom rodu, to može da bude izrečeno i u ženskom rodu, i da u ovoj stvari jezik ne postavlja prepreke, već prepreke postavljaju ljudi.
Debatu su povodom Međunarodnog dana žena organizovali Delegacija Evropske unije u Srbiji i Poverenik za zaštitu ravnopravnosti.
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 08.04.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Ministru unutrašnjih poslova Ivici Dačiću Direktoru policije Draganu Vasiljeviću v. d. načelniku Sektora unutrašnje kontrole Miroslavu Paunoviću
Datum: 26.03.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Građanska skupština „Odbrana po meri građana“ održana je tokom vikenda 21-22. marta na Fruškoj gori uz stručnu podršku Instituta za filozofiju i društvenu teoriju (IFDT). Oko četrdeset građana koji predstavljaju Srbiju u malom – različitih uzrasta i stavova, iz svih krajeva zemlje – raspravljali su o tome kakav sistem odbrane Srbija treba da ima i na koji način građani u njemu treba da učestvuju.
Datum: 04.03.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Povodom određivanja pritvora advokatu Čedomiru Stojkoviću zbog sumnje da je na društvenoj mreži „X“ objavio dokument označen kao „strogo poverljivo“, Civilni odbor za zaštitu aktivista i uzbunjivača izražava ozbiljnu zabrinutost zbog primene najstrože mere u predmetu koji se odnosi na objavljivanje informacija.



