PODELITE
Vest:
Kako da organizacije civilnog društva više utiču na bezbednosnu politiku?
Održan je treći trening za nadzor nad politikom bezbednosti na lokalnom i nacionalnom nivou
Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP), u saradnji sa Misijom OEBS u Srbiji[1], održao je u Nišu, od 31. januara do 2. februara, treći po redu trening za nadzor nad politikom bezbednosti na lokalnom i nacionalnom nivou. Na treningu su učestvovali predstavnici 13 organizacija civilnog društva (OCD) iz istočne i jugoistočne Srbije, dok su među predavačima bili i predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva odbrane. Nakon uvodnih predavanja o konceptu bezbednosti, različitim značenjima pojma bezbednost, promenama u njegovom razumevanju i konceptu reforme sektora bezbednosti, učesnici su analizirali glavne snage i slabosti u funkcionisanju organizacija civilnog društva i razloge za učestvovanje OCD u bezbednosnoj politici.
Kako do većeg učešća i zainteresovanosti građana?
Nekoliko je razloga zašto su OCD deo sektora bezbednosti. Najpre, OCD organizovano zastupaju ideje i interese građana i posreduju između njih i institucija. Zatim, one nisu deo državnih struktura pa mogu imati nezavisan pogled na sektor bezbednosti. Najzad, ove organizacije zastupaju potrebe pojedinih ranjivih grupa (žena, etničkih manjima, mladih i sl.) kada je reč o bezbednosnim problemima.
Učestvovanje OCD doprinosi takođe i stvaranju odgovornog i transparentnog sektora bezbednosti, koji je sposobniji da adekvatno odgovori na bezbednosne potrebe svih društvenih grupa u jednoj državi. OCD mogu učestvovati u oblikovanju bezbednosne politike (u utvrđivanju njenih prioriteta, u izradi strateških i zakonskih dokumenata), sprovođenju i evaluaciji bezbednosne politike i njenom nadzoru.
Učesnici su kao glavne snage OCD za učestvovanje u bezbednosnoj politici identifikovali to što su OCD nezavisne, u neposrednom su kontaktu sa grupama čije interese zastupaju, dok je njihov rad inovativan i transparentan. Među glavnim slabostima u radu OCD učesnici su istakli manjak finansijskih sredstava i stabilnih izvora finansiranja, malu zainteresovanost za teme iz oblasti bezbednosti, nedovoljno poznavanje zakona koji regulišu rad sektora bezbednosti i nepoverenje državnih institucija prema civilnom društvu.
Na kraju ovog panela identifikovane su aktivnosti koje OCD treba da preduzmu kako bi povećale uticaj na bezbednosnu politiku. To su: edukacija i (stalno) informisanje šire i stručne javnosti o temama iz oblasti bezbednosti, povećanje nivoa znanja predstavnika OCD o sektoru bezbednosti i bezbednosnim temama, bolja saradnja između OCD i institucija u sektoru bezbednosti i razmena iskustava između OCD o mogućim načinima uticaja na sektor bezbednosti.
Šta stoji na putu zajedničkom učešću u rešavanju bezbednosnih problema na lokalu?
Na panelu sa predstavnicima Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih poslova učesnici su imali priliku da čuju o iskustvima ovih institucija u saradnji sa OCD. Predstavnik Ministarstva odbrane – potpukovnik Duško Žujović iz Odeljenja za civilno-vojnu saradnju Generalštaba Vojske Srbije učesnicima je predstavio koncept civilno-vojne saradnje i mogućnosti saradnje između građana i vojske. Predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova – Željko Milenić, načelnik Odseka za rad policije u lokalnoj zajednici u Upravi policije, Mirjana Marković iz Odseka za prevenciju i suzbijanje maloletničke delinkvencije Uprave kriminalističke policije i Jovica Stojmenović iz Sektora unutrašnje kontrole (centar Niš) su izneli konkretne primere rada svojih organizacionih jedinica, kao i primere dosadašnje saradnje sa organizacijama civilnog društva. Istaknuto je da su od 2002. godine počeli pilot projekti policije u zajednici (tri opštine u Beogradu i opštine na jugu Srbije). Sa razvojem ovog koncepta nastavilo se od 2005. godine (kako zajednički rešavati bezbednosni problem na lokalu i sl.), a napravljen je i koncept razvoja policije u lokalnoj zajednici koji bi trebalo uskoro da bude usvojen.
Kao najveći problem u saradnji sa OCD istaknuta je upitna održivost uspostavljene saradnje, i neophodnost međusektorskog pristupa rešavanju pojedinih problema. Opštinski Saveti za bezbednost su prepoznati kao značajna tela za rešavanje lokalnih bezbednosnih problema, ali njihova uspešnost u radu varira. Još jedan važan faktor uspešnosti rada policije je saradnja sa medijima i razmena informacija sa lokalnim telima. Istaknuto je i da je u fokusu rada policije u poslednjih nekoliko godina rad sa manjinskim i socijalno ranjivim grupama.
Na panelu o modelima saradnje OCD sa institucijama sektora bezbednosti govorili su Miloš Antić iz Centra za traumu, Bojana Medenica iz Transparentnosti Srbija i Snežana Pavković iz Timočkog kluba. Kao glavne prepreke uspostavljanju bolje saradnje OCD i sektora bezbednosti panelisti su istakli manjak transparentnosti u radu institucija u sektoru bezbednosti i nepostojanje stalnih mehanizama komunikacije i koordinacije.
[1] Treninzi se održavaju uz materijalnu i programsku podršku Misije OEBS u Srbiji, u okviru projekta Misije pod nazivom Konsolidovanje procesa demokratizacije u sektoru bezbednosti, koji je finansijski podržala Švedska agencija za međunarodnu razvojnu saradnju (SIDA).
Tagovi: ..., bezbednosnu, bezbednosti, civilnog, društva, lokalnom, nacionalnom, nadzor, nivou, održan, organizacije, policije, politikom, politiku, sektora, treći, trening, utiču, Vesti
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 25.06.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Novo istraživanje javnog mnjenja Beogradskog centra za bezbednosnu politiku otkriva duboku društvenu i političku polarizaciju, krizu poverenja u institucije i izraženo nezadovoljstvo radom policije i pravosuđa.
Datum: 24.06.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Organizacije civilnog društva izražavaju duboku zabrinutost zbog smera u kojem se kreću istražne radnje o incidentu od 15. marta 2025. godine, koje od nedavno preduzima Više javno tužilaštvo u Beogradu. Aktuelno postupanje ovog tužilaštva predstavlja sve suprotno od temeljne i nepristrasne istrage kakvu ovaj drastičan slučaj zahteva, te ukazuje na svesnu nameru da se stvarni incident zataška, a pažnja javnosti skrene na teren političkog progona žrtava i svih onih koji su im pružili pravnu ili drugu podršku.
Datum: 23.06.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Civilni odbor sa ozbiljnom zabrinutošću prati informacije o postupanju nadležnih organa prema vojnom analitičaru Aleksandru Radiću u okviru istrage koja se vodi povodom javno iznetih tvrdnji o navodnoj upotrebi zvučnog oružja tokom događaja od 15. marta.



