PUBLIKACIJA: Analiza
Rodna dimenzija ratnih zločina: Seksualno nasilje nad ženama
Analiza Milice Kostić, direktorke pravnog programa Fonda za humanitarno pravo, ukazuje da je Republika Srbiji daleko od ispunjenja obaveza sadržanih u Rezoluciji 1325, ali i u brojnim drugim obavezujućim instrumentima međunarodnog prava, koji se odnose na borbu protiv nekažnjivosti za seksualno nasilje kao zločina prema međunarodnom pravu, ali i na adresiranje potreba žrtava.
Analiza pokazuje da Tužilaštvo za ratne zločine (TRZ) nema strategiju za procesuiranje seksualnog nasilja u kontekstu oružanih sukoba i da sudska praksa u ovim slučajevima nije u saglasnosti sa međunarodnim standardima.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju napravio je tokom 20 godina rada iskorak u gonjenju seksualnog i rodno zasnovanog nasilja u ratu i dramatično izmenio postavke koje su dovele do toga da seksualno nasilje ne bude kažnjavano. Ova pozitivna praksa nije transponovana na pravosuđe Republike Srbije.
Analiza naglašava da su do danas u Srbiji donete samo dve pravnosnažne osuđujuće presude za silovanje kao za ratni zločin. Imajući u vidu rasprostranjenost zločina seksualnog nasilja tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji, analiza zaključuje da je TRZ zanemarilo ova dela. Nesporno je da TRZ, kao i nijedno drugo tužilaštvo za ratne zločine, ne može da procesuira sve počinioce, kao ni sva krivična dela iz svoje nadležnosti, te da mora biti selektivno u svom radu. Međutim, TRZ do danas nije usvojilo strategiju za prioritizaciju predmeta predviđenu Akcionim planom za poglavlje 23.
Imajući u vidu specifičnost zločina seksualnog nasilja, nesumnjivo je da njihovo efikasno procesuiranje zahteva preduzimljivost, pa su zato neretke i posebne strategije za procesuiranje seksualnog nasilja.
Analiza je posvećena ključnim problemima vezanim za sudske mehanizme, kao što su:
- odsustvo strategije za procesuiranje zločina seksualnog nasilja;
- neadekvatno definisanje krivičnog dela silovanja u ratu;
- odstupanje od prakse Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju;
- odsustvo adekvatne zaštite žrtava;
- nezadovoljavajući učinak parničnih i upravnih postupak za naknadu štete.
U dokumentu autorka iznosi zaključke i preporuke koji bi doveli do adekvatne ispunjenosti Predloga Nacionalnog akcionog plana za primenu Rezolucije 1325.
Ova analiza je pripremljena u okviru projekta „Podrška uspostavljanju Mreže organizacija civilnog društva – Žene, mir i bezbednost u Republici Srbiji” koju podržava Misija OEBS u Srbiji. Mreže organizacija civilnog društva – Žene, mir i bezbednost u Republici Srbiji okuplja 22 organizacije civilnog društva, akademsku zajednicu i pojedince/ke, koji su zainteresovani za sprovođenje Rezolucije Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija Žene, mir i bezbednost u Srbiji.
Tagovi: „analiza, bezbednost, civilnog, dimenzija, društva, nasilja, nasilje, procesuiranje, ratnih, rodna, seksualno, seksualnog, seksualnog nasilja, srbiji, ženama, žene mir, zločina
DETALJI
AUTORI
PODELITE
PDF PREGLED
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 18.12.2024.
Autor: Sofija Mandić |
Srbija 2024. godine obeležava deset godina od donošenja Zakona o zaštiti uzbunjivača.
Datum: 13.06.2024.
Autor: Jelena Pejić Nikić | Predrag Petrović |
Brojni nalazi domaćih i stranih istraživačkih organizacija nedvosmisleno ukazuju na to da je Srbija zarobljena država sa hibridnim političkim režimom. Glavnu ulogu u zarobljavanju države i urušavanju demokratije u Srbiji, kao i očuvanju ovakvog stanja, imaju bezbednosne institucije.
Datum: 25.12.2023.
Autor: Dušan Stanković |
Nakon višestrukih ubistava koja su se dogodila 3. i 4. maja 2023. godine, Vlada Srbije je usvojila niz mera u cilju bolje kontrole oružja i unapređenja bezbednosti u školama i među mladima. Mere vezane za vatreno oružje su brojnije i sprovedene su u većoj meri nego ostale. Ipak, nivoi nasilja nisu smanjeni jer se ovim merama ne utiče na njihove uzroke.



