Rodna dimenzija ratnih zločina: Seksualno nasilje nad ženama

Analiza Milice Kostić, direktorke pravnog programa Fonda za humanitarno pravo, ukazuje da je Republika Srbiji daleko od ispunjenja obaveza sadržanih u Rezoluciji 1325, ali i u brojnim drugim obavezujućim instrumentima međunarodnog prava, koji se odnose na borbu protiv nekažnjivosti za seksualno nasilje kao zločina prema međunarodnom pravu, ali i na adresiranje potreba žrtava.

Značajan broj žena izložen pretnjama po ličnu bezbednost

{image1} Mreža organizacija civilnog društva - Žene, mir i bezbednost i poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković uputili su apel Vladi Srbije da što pre usvoji Nacionalni akcioni plan za sprovođenje Rezolucije 1325 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija tokom diskusije koja je održana 2. marta 2017. godine u Beogradu. Ključni razlog za ...

Uloga žena u reformi policije na Balkanu

Evropski standard zastupljenosti žena u policiji je 30 procenata, a po dostupnim informacijama u Srbiji trenutno žene čine 23 odsto zaposlenih, u Makedoniji 18, na Kosovu 14, Bosni i Hercegovini 13, Albaniji 10 i Crnoj Gori devet odsto, istaknuto je na konferenciji mreže POINTPULS.

Nema većeg napretka Srbije u poglavljima 23 i 24

Izvestan napredak je ostvaren kada je reč o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova, procesu izrade Zakona o policiji i uspostavljanjem Kancelarije za azil, ali nije bilo napretka u oblasti vladavine prava, rodne ravnopravnosti, sprečavanja nasilja nad ženama, zaštite žrtava trgovine ljudima, sistemskog regulisanja migracija, ocenili su predstavnici koalicije „prEUgovor".

Šta građanke Srbije misle o svojoj i o bezbednosti Srbije

Na osnovu istraživanja javnog mnjenja BCBP o percepcijama građana i građanki o ličnoj, kolektivnoj i nacionalnoj bezbednosti istraživačica Maja Bjeloš je analizirala u kojoj meri se žene u Srbiji osećaju bezbedno, da li su ženama i muškarcima podjednako važni bezbednost države i nacije kojoj pripadaju i kakvi su njihovi stavovi o EU i NATO.

Stvaranje mreže za rod i bezbednost na Zapadnom Balkanu

BCBP projekat realizuje u saradnji sa četiri organizacije civilnog društva iz regiona, Institutom za demokratiju i medijaciju) iz Albanije, Žene ženama iz Bosne i Hercegovine, Centrom za istraživanje i kreiranje praktičnih politika iz Makedonije i Kosovski centar za bezbednosnu politiku iz Prištine.

Novinari žele više informacija o položaju žena u sektoru bezbednosti

Razlike u bezbednosnim potrebama žena i muškaraca i izveštavanje o ženama zaposlenim u sektoru bezbednosti bile su najzanimljivije teme treninga za novinare koji je organizovao BCBP.

Kako promeniti sliku žena zaposlenih u sektoru bezbednosti u medijima?

U štampanim i elektronskim medijima u Srbiji o ženama malo se piše i govori. Kada je reč o ženama u sektoru bezbednosti one su gotovo nevidljive i u najvećem broju slučajeva pominju se periodično, kada je je u toku upis ili završetak njihovog školovanja na Vojnoj akademiji ili obuke u Centru za osnovnu policijsku obuku. Žene se u medijima najviše predstavljaju kao žrtve porodičnog ili drugih vidova nasilja, a medijska slika žena kao donosilaca odluka, to jest, kreatora bezbednosne politike izostaje. O tome zašto je postojeća slika žena u medijima ovakva, koji su ključni izazovi u izveštavanju o sektoru bezbednosti i na koji način promeniti ovo stanje diskutovalo se u okviru treninga za novinare nacionalnih i lokalnih medija koji je održan 13. i 14. februara u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku (BCBP).

Go to Top