PODELITE
:
Povećati broj žena u Vojsci Srbije
Na međunarodni Dan žena Beogradski centar za bezbednosnu politiku apeluje na Ministarstvo odbrane da poveća kvotu za prijem kandidatkinja na Vojnu akademiju na 30% ukupno upisanih i učini javno dostupnim kriterijume na osnovu kojih je odlučeno da se ove godine smanji broj devojaka koje će biti upisane.
Jedna od najzatvorenijih oblasti za školovanje i zapošljavanje žena u Srbiji je sektor bezbednosti. Ženama je školovanje na Vojnoj akademiji (VA) dopušteno tek 2007. godine, što za posledicu ima to da žene danas čine svega 0, 2% oficirskog kadra u Vojsci Srbije, po čemu se nalazimo na dnu lestvice u Evropi.
I dok se iz godine u godinu povećava broj devojaka zainteresovanih za školovanje na Vojnoj akademiji, u aktuelnom konkursu je kvota za prijem kаndidаtа ženskog polа snižena sa 20% na svega 15%. Na taj način će ionako nizak procenat žena oficira dugoročno biti još manji.
Ministarstvo odbrane smanjenje kvota za prijem žena na Vojnu akademiju pravda „usklađivanjem sa potrebama sistema“, a pri tome ni u jednom konkursu nije propisano šta su konkretno „protrebe sistema“ i na osnovu kojih kriterijuma se određuju granice za prijem kandidata ženskog pola.
Kvote predstavljaju posebne mere koje država uvodi radi postizanja pune ravnopravnosti pojedinaca ili grupa ljudi koji su suštinski u nejednakom položaju sa ostalim građanima. Imajući u vidu da su žene znatno manje zastupljene u oficirskom kadru Vojske Srbije, kvotu za upis kadetkinja bi trebalo povećati na 30% i korisititi kao garanciju minimalnog prijema kvalifikovanih žena na školovanje na Vojnoj akademiji, a ne kao gornju granicu.
Ženama u Srbiji su u mnogim oblastima društvenog života uskraćena zakonom garantovana prava, čime su izložene diskriminaciji i stavljene u nejednak položaj u odnosu na muškarce. Iako čine više od polovine stanovništva u Srbiji, žene minimalno učestvuju u procesu donošenja odluka, više ih je nezaposleno nego li muškaraca i trpe brojne oblike nasilja.
Ovogodišnji konkurs diskriminiše i muškarce jer se od svih kandidata zahteva da podnesu izjаvu dа nisu oženjeni/udаte, odnosno dа ne žive u vаnbrаčnoj zаjednici i dа nemаju dece. Ova odredba predstavlja direktno kršenje zakona o zabrani diskriminacije i u suprotnosti je i sa nacionalnim strategijama u oblasti rodne ravnopravnosti i bezbednosti.
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 25.06.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Novo istraživanje javnog mnjenja Beogradskog centra za bezbednosnu politiku otkriva duboku društvenu i političku polarizaciju, krizu poverenja u institucije i izraženo nezadovoljstvo radom policije i pravosuđa.
Datum: 24.06.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Organizacije civilnog društva izražavaju duboku zabrinutost zbog smera u kojem se kreću istražne radnje o incidentu od 15. marta 2025. godine, koje od nedavno preduzima Više javno tužilaštvo u Beogradu. Aktuelno postupanje ovog tužilaštva predstavlja sve suprotno od temeljne i nepristrasne istrage kakvu ovaj drastičan slučaj zahteva, te ukazuje na svesnu nameru da se stvarni incident zataška, a pažnja javnosti skrene na teren političkog progona žrtava i svih onih koji su im pružili pravnu ili drugu podršku.
Datum: 23.06.2026.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Civilni odbor sa ozbiljnom zabrinutošću prati informacije o postupanju nadležnih organa prema vojnom analitičaru Aleksandru Radiću u okviru istrage koja se vodi povodom javno iznetih tvrdnji o navodnoj upotrebi zvučnog oružja tokom događaja od 15. marta.



