PUBLIKACIJA: Knjiga

Bezbednosne politike na Zapadnom Balkanu: Hrvatska

Postoje preklapanja između strateških dokumenata u bezbednosnoj politici Hrvatske. Pri tome, postojeći strateški dokumenti nisu uspeli da identifikuju sve bezbednosne elemente značajne za razvoj bezbednosne politike.

Postojanje tri strategije u bezbednosnoj politici Hrvatske rezultat je nasleđa iz Jugoslavije i tadašnjeg političkog sistema. Prema mišljenju autora, Nacionalna bezbednosna strategija i Strategija Vojske su dovoljna strateška polazišta za razvoj bezbednosne politike u Hrvatskoj. Postojanjem posebne Strategije odbrane napravljen je višak zbog manjkavosti u obrazovanju, dok su u savremenom bezbednosnom okruženju svi odbrambeni elementi predstavljaju sastavni deo nacionalne strategije bezbednosti.

Jedna od osnovnih manjkavosti sadašnjeg strateškog okvira sistema bezbednosti u Hrvatskoj je nepostojanje tačnog vremenskog okvira za usvajanje i menjanje dokumenata. Pored toga, ne postoji zakonska obaveza za državni deo sektora bezbednosti da unapredi i dopuni strateški okvir u određenom vremenskom intervalu.

Glavnu ulogu u zaokruživanju strateškog okvira izgradnje bezbednosne politike u Hrvatskoj ima NATO, i uopšte proces evroatlantskih integracija, zaključuje autor.

Zvonimir Mahečić je penzionisani pukovnik u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

Tekst je dostupan samo na engleskom jeziku. Publikaciju „Bezbednosne politike na Zapadnom Balkanu“ možete preuzeti na linku.

PDF PREGLED

POVEZANI SADRŽAJ

  • Datum: 20.02.2025.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku | dr Srđan Cvijić |

    Ova studija istražuje političke stavove ruske imigrantske zajednice u Srbiji koja se preselila nakon početka ruske agresije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

  • Datum: 26.09.2024.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    U julu 2023. godine, srpski ministar odbrane, a sada srpski premijer, Miloš Vučević, javno je optužio Tursku za obuku, naoružavanje i održavanje vojnih vežbi sa Kosovskim snagama bezbednosti (KBS), kosovskom formacijom za krizni odgovor, sa eksplicitnim ciljem da KBS transformiše u kompletnu vojsku do 2028. godine. 

  • Datum: 11.09.2024.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku |

    Borba između Evropske unije, Sjedinjenih Država i Kine za dominaciju na novim tržištima specifičnih tehnologija mogla bi u naredne dve do tri decenije da postane najznačajnija tema, koja bi mogla da zaseni sve vojne sukobe koji se trenutno odvijaju u svetu. Vodi se istovremeno na nekoliko frontova: tu su veštačka inteligencija, novi principi industrijske proizvodnje (npr. korišćenje robota ili aditivnih tehnologija), istraživanje svemira, ali i još mnogo toga drugog.