PUBLIKACIJA: Analiza
Budućnost Civilne zaštite na severu Kosova
Ovaj izveštaj predstavlja nezavisnu analizu trenutnog stanja jedinica Civilne zaštite (CZ) u četiri opštine na severu Kosova, sa preporukama konkretnih rešenja za njihovu buduću integraciju u kosovski sistem. Ovaj projekat su zajednički razvila dva nezavisna istraživačka centra iz Beograda i Prištine: Beogradski centar za bezbednosnu politiku i Kosovski centar za bezbednosne studije.
Jedinice Civilne zaštite na severu Kosova funkcionišu izvan pravnog i institucionalnog okvira Kosova, uprkos tome što Briselski sporazum implicira raspuštanje svih paralelnih srpskih bezbednosnih struktura koje postoje na Kosovu.
Srpska zajednica na severu Kosova vidi CZ kao civilnu strukturu čija je jedina svrha pružanje pomoći civilnom stanovništvu u vanrednim situacijama, dok je Vlada Kosova, kao i međunarodne institucije na Kosovu, smatraju ilegalnom paravojnom formacijom koja mora biti rasformirana.
Tokom terenskog istraživanja sprovedenog u februaru i martu 2015. godine, autorke su došle do saznanja da jedinice CZ čini 751 pripadnik.
Mnogi od njih nikada nisu bili pripadnici bezbednosnih institucija, niti su prošli obuku za obavljanje poslova civilne zaštite i spasavanja, dok su neki od zaposlenih u jedinicama CZ bivša vojna lica.
Iako jedinice CZ na severu Kosova zvanično treba da pružaju pomoć civilnom stanovništvu u vanrednim situacijama, one često obavljaju i druge poslove, kao što su održavanje puteva, popravke mostova, obezbeđivanje objekata itd. Osim jedinica CZ, na severu Kosova postoji samo jedna vatrogasna jedinica, koja funkcioniše u okviru Kosovske agencije za upravljanje vanrednim situacijama i koja se sastoji od oko 30 vatrogasaca.
Postoje indicije da su pojedini pripadnici jedinica CZ povremeno bili umešani u političke proteste, kao i sumnja da su neki od njih učestvovali u političkom nasilju i organizovanom kriminalu. Prema Sporazumu o civilnoj zaštiti koji je postignut između Beograda i Prištine 26. marta 2015. godine, jedinice CZ na severu Kosova trenutno podržava i finansira Vlada Srbije.
Sporazum predviđa integraciju 483 pripadnika jedinica CZ u kosovske institucije, što će se dogoditi i sa dodatnih 50 pozicija za koje će plate biti obezbeđene iz fondova za nepredviđene situacije tokom naredne tri godine. Ovo je u skladu sa planom Vlade Kosova za integraciju CZ, koji predviđa da će pripadnici jedinica CZ biti integrisani u centralne kosovske institucije i raspoređeni u veći broj državnih organa i tela. Međutim, prema Sporazumu o civilnoj zaštiti, 218 pripadnika CZ ostaće bez posla i prihoda.
Tokom integracije jedinica CZ u kosovski sistem postojaće brojni izazovi, među kojima su, između ostalog, i nemogućnost kosovskih institucija da uključe sve pripadnike CZ, nespremnost pripadnika CZ da postanu deo kosovskih institucija, kao i pitanje obezbeđivanja alternativnih izvora prihoda za one koji će ostati bez posla. Uprkos tome što je objavljen, zvanični plan integracije jedinica CZ sa severa Kosova ostaje u velikoj meri nepoznat široj javnosti i samim pripadnicima CZ, što može predstavljati dodatni izazov tokom njegove realizacije.
Tagovi: ..., beogradski, bezbednosne, bezbednosnu, centar, centra, civilne, istraživačka, kosova, kosovski, nezavisna, politiku, prištine, projekat, razvila, severu, sistem, studije, zajednički, zaštite
DETALJI
AUTORI
PODELITE
PDF PREGLED
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 01.03.2024.
Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku
U poslednjih nekoliko godina, sve više donosilaca odluka i kreatora politika prati neumorne aktivnosti zagovornika rodne ravnopravnosti: postoji snažno interesovanje za feministička gledišta i napore za rodnu ravnopravnost, barem verbalno.
Datum: 16.10.2023.
Autor: Srđan Hercigonja | Vuk Vuksanović |
U poređenju sa komentarima o delovanju Rusije i Kine, prodornijem odnosu Turske prema Balkanu se ne poklanja dovoljno pažnje. Kako bi se ova praznina popunila, istraživački tim Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP) sproveo je istraživanje zasnovano na analizi sekundarnog izvornog materijala ali, što je još važnije, i na razgovorima koji su sa šesnaest istraživača i pripadnika akademske zajednice obavljeni u Istanbulu i Ankari.
Datum: 12.04.2023.
Autor: Maksim Samorukov |
Ruska invazija na Ukrajinu, koja je započela u februaru 2022. godine, gurnula je Evropu u novu eru nestabilnosti. Osnove političkog i ekonomskog poretka kontinenta se menjaju, dok brutalan način na koji Rusija ratuje potkopava izglede za bilo kakvu saradnju između Moskve i evropskih država. Decenijama stare trgovinske veze su prekinute, transportni koridori preusmereni, a kontakata među ljudima manje je nego ikad. Evropa preoblikuje svoju bezbednosnu arhitekturu gledajući na Rusiju kao glavnu pretnju, dok Moskva svoju agresiju na Ukrajinu predstavlja kao odbrambeni rat sa dvoličnim Zapadom od koga zavisi sam njen opstanak.