PUBLIKACIJA: Analiza

Budućnost Civilne zaštite na severu Kosova

Ovaj izveštaj predstavlja nezavisnu analizu trenutnog stanja jedinica Civilne zaštite (CZ) u četiri opštine na severu Kosova, sa preporukama konkretnih rešenja za njihovu buduću integraciju u kosovski sistem. Ovaj projekat su zajednički razvila dva nezavisna istraživačka centra iz Beograda i Prištine: Beogradski centar za bezbednosnu politiku i Kosovski centar za bezbednosne studije.

Jedinice Civilne zaštite na severu Kosova funkcionišu izvan pravnog i institucionalnog okvira Kosova, uprkos tome što Briselski spo­razum implicira raspuštanje svih paralelnih srpskih bezbednosnih struktura koje postoje na Kosovu.

Srpska zajednica na severu Koso­va vidi CZ kao civilnu strukturu čija je jedina svrha pružanje pomoći civilnom stanovništvu u vanrednim situacijama, dok je Vlada Koso­va, kao i međunarodne institucije na Kosovu, smatraju ilegalnom paravojnom formacijom koja mora biti rasformirana.

Tokom terenskog istraživanja sprovedenog u februaru i martu 2015. godine, autorke su došle do saznanja da jedinice CZ čini 751 pri­padnik.

Mnogi od njih nikada nisu bili pripad­nici bezbednosnih institucija, niti su prošli obuku za obavljanje poslova civilne zaštite i spasavanja, dok su neki od zaposlenih u je­dinicama CZ bivša vojna lica.

Iako jedinice CZ na severu Kosova zvanično treba da pružaju pomoć civilnom stanovništvu u vanrednim situacijama, one često obavljaju i druge po­slove, kao što su održavanje puteva, poprav­ke mostova, obezbeđivanje objekata itd. Osim jedinica CZ, na severu Kosova postoji samo jedna vatrogasna jedinica, koja funkcioniše u okviru Kosovske agencije za upravljanje vanrednim situacijama i koja se sastoji od oko 30 vatrogasaca.

Postoje indicije da su pojedini pripadnici jedinica CZ povremeno bili ume­šani u političke proteste, kao i sumnja da su neki od njih učestvovali u političkom nasilju i organizovanom kriminalu. Prema Sporazumu o civilnoj zaštiti koji je postignut između Beo­grada i Prištine 26. marta 2015. godine, jedi­nice CZ na severu Kosova trenutno podržava i finansira Vlada Srbije.

Sporazum predviđa integraciju 483 pripadni­ka jedinica CZ u kosovske institucije, što će se dogoditi i sa dodatnih 50 pozicija za koje će plate biti obezbeđene iz fondova za nepred­viđene situacije tokom naredne tri godine. Ovo je u skladu sa planom Vlade Kosova za integraciju CZ, koji predviđa da će pripadni­ci jedinica CZ biti integrisani u centralne ko­sovske institucije i raspoređeni u veći broj državnih organa i tela. Međutim, prema Spo­razumu o civilnoj zaštiti, 218 pripadnika CZ ostaće bez posla i prihoda.

Tokom integracije jedinica CZ u kosovski sistem postojaće broj­ni izazovi, među kojima su, između ostalog, i nemogućnost kosovskih institucija da uključe sve pripadnike CZ, nespremnost pripadnika CZ da postanu deo kosovskih institucija, kao i pitanje obezbeđivanja alternativnih izvora prihoda za one koji će ostati bez posla. Upr­kos tome što je objavljen, zvanični plan inte­gracije jedinica CZ sa severa Kosova ostaje u velikoj meri nepoznat široj javnosti i samim pripadnicima CZ, što može predstavljati do­datni izazov tokom njegove realizacije.

PDF PREGLED

POVEZANI SADRŽAJ

  • Datum: 01.03.2024.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    U poslednjih nekoliko godina, sve više donosilaca odluka i kreatora politika prati neumorne aktivnosti zagovornika rodne ravnopravnosti: postoji snažno interesovanje za feministička gledišta i napore za rodnu ravnopravnost, barem verbalno.

  • Datum: 16.10.2023.

    Autor: Srđan Hercigonja | Vuk Vuksanović |

    U poređenju sa komentarima o delovanju Rusije i Kine, prodornijem odnosu Turske prema Balkanu se ne poklanja dovoljno pažnje. Kako bi se ova praznina popunila, istraživački tim Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP) sproveo je istraživanje zasnovano na analizi sekundarnog izvornog materijala ali, što je još važnije, i na razgovorima koji su sa šesnaest istraživača i pripadnika akademske zajednice obavljeni u Istanbulu i Ankari.

  • Datum: 12.04.2023.

    Autor: Maksim Samorukov |

    Ruska invazija na Ukrajinu, koja je započela u februaru 2022. godine, gurnula je Evropu u novu eru nestabilnosti. Osnove političkog i ekonomskog poretka kontinenta se menjaju, dok brutalan način na koji Rusija ratuje potkopava izglede za bilo kakvu saradnju između Moskve i evropskih država. Decenijama stare trgovinske veze su prekinute, transportni koridori preusmereni, a kontakata među ljudima manje je nego ikad. Evropa preoblikuje svoju bezbednosnu arhitekturu gledajući na Rusiju kao glavnu pretnju, dok Moskva svoju agresiju na Ukrajinu predstavlja kao odbrambeni rat sa dvoličnim Zapadom od koga zavisi sam njen opstanak.