PUBLIKACIJA: Analiza
Komentari Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o odbrani i Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o Vojsci Srbije
Pored komentara na predložene izmene i dopune zakona o odbrani i vojsci, istraživački tim BCBP skreće pažnju i na već prisutna problematična ili manjkava zakonska rešenja.
Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) dostavio je Ministarstvu odbrane komentare i predloge na nacrte zakona o izmenama i dopunama Zakona o odbrani i Zakona o Vojsci Srbije.
Javna rasprava sprovedena je prilično diskretno, tako da su samo zainteresovane strane koje redovno i temeljno prate internet stranicu Ministarstva odbrane mogle pravovremeno da saznaju da je rasprava u toku. Na taj način, Ministarstvo odbrane propustilo je priliku da dobije još veći broj komentara i sugestija od udruženja građana i stručne javnosti.
BCBP posebno ukazuje na izmene Zakona o Vojsci Srbije vezane za ovlašćenja Vojne policije. Naime, dodaje se odredba po kojoj bi Vojna policija mogla da „po odluci ministra odbrane poslove obezbeđenja određenih ličnosti i protivterorističke zaštite vrši i van Ministarstva odbrane i Vojske Srbije“. Nejasno je zašto bi Vojna policija obavljala poslove civilnih organa bezbednosti i dokle bi u praksi išla ovlašćenja ministra odbrane u ovom pogledu.
BCBP takođe sa zabrinutošću primećuje i da se briše odredba koja obavezuje Vojnu policiju da, u slučaju primene ovlašćenja nad civilima odmah izvesti civilnu policiju i preda joj zatečena ili zadržana lica na dalji postupak.
Osim komentara na predložene izmene i dopune, BCBP skreće pažnju na već prisutna problematična ili manjkava zakonska rešenja. Proces izmena i dopuna Zakona o odbrani trebalo bi iskoristiti za brisanje spornih odredbi koje uređuju naučnoistraživački rad od značaja za odbranu. Ove odredbe obavezuju istraživačke institute i organizacije da Ministarstvu odbrane dostave rezultate svih istraživanja „od značaja za odbranu“. Oni su takođe dužni da pribave prethodno odobrenje Ministarstva ukoliko ovakva istraživanja vrše u saradnji sa stranim licima. Osnovni problem jeste neodređena formulacija naučnoistraživačkih oblasti „od značaja za odbranu, bezbednost i opšti interes Republike Srbije“. Ova formulacija u praksi može biti preširoko tumačena, kao što je to slučaj u Predlogu Uredbe o oblastima naučnih i drugih istraživanja značajnih za odbranu zemlje i o postupku i uslovima za izdavanje odobrenja za vršenje tih istraživanja zajedno sa stranim licima ili za potrebe stranih lica, prema kome praktično svako istraživanje u oblasti prirodnih i društvenih nauka može biti označeno kao da je „od značaja za odbranu“. Nacionalni konvent o EU istakao je u reakciji na predlog pomenute uredbe da bi se njenom primenom ugrozio čitav niz Ustavom garantovanih prava. Zaštita tajnih podataka u sistemu odbrane već je uređena Zakonom o tajnosti podataka i članom 102 Zakona o odbrani. To znači da ni domaća ni strana pravna i fizička lica prilikom vršenja naučnih i drugih istraživanja ne mogu da ostvare pristup ovim podacima ili u suprotnom podležu krivičnom gonjenju u skladu sa članom 98 Zakona o tajnosti podataka.
Takođe, proces izmena i dopuna Zakona o odbrani prilika je da se konačno uredi položaj direktora Inspektorata odbrane. Trenutno nije propisano ni ko postavlja direktora Inspektorata, ni na koji vremenski period, niti koji su uslovi za njegovo razrešenje. Time se ugrožava integritet direktora Inspektorata odbrane, a time i samog Inspektorata, koji bi trebalo da bude vodeći organ unutrašnje kontrole u Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije.
Tagovi: ..., beogradskog, centra, dopunama, istraživački, izmenama, izmene, komentare, nacrta, nejasnim, obrazloženja, odbrani, odgovarajuća, ponudio, smatra, spornim, srbije, svoje, vojsci, zakona
DETALJI
AUTORI
PODELITE
PDF PREGLED
POVEZANI SADRŽAJ
Datum: 18.12.2024.
Autor: Sofija Mandić |
Srbija 2024. godine obeležava deset godina od donošenja Zakona o zaštiti uzbunjivača.
Datum: 13.06.2024.
Autor: Jelena Pejić Nikić | Predrag Petrović |
Brojni nalazi domaćih i stranih istraživačkih organizacija nedvosmisleno ukazuju na to da je Srbija zarobljena država sa hibridnim političkim režimom. Glavnu ulogu u zarobljavanju države i urušavanju demokratije u Srbiji, kao i očuvanju ovakvog stanja, imaju bezbednosne institucije.
Datum: 25.12.2023.
Autor: Dušan Stanković |
Nakon višestrukih ubistava koja su se dogodila 3. i 4. maja 2023. godine, Vlada Srbije je usvojila niz mera u cilju bolje kontrole oružja i unapređenja bezbednosti u školama i među mladima. Mere vezane za vatreno oružje su brojnije i sprovedene su u većoj meri nego ostale. Ipak, nivoi nasilja nisu smanjeni jer se ovim merama ne utiče na njihove uzroke.



