PUBLIKACIJA: Analiza

Za prisluškivanje bez zloupotreba

Potrebno je što pre doneti novi zakon koji bi sveobuhvatno uredio oblast tajnog nadzora komunikacija, zaključak je istraživačkog tima BCBP.

U toku 2018. godine očekuje se izrada novog zakona o presretanju komunikacija i pristupu zadržanim podacima. Novi zakon predstavlja priliku da se ova oblast temeljno uredi. Ovim zakonom trebalo bi:

1) Obrazovati centar za tehničku podršku primeni tajnog nadzora komunikacija, koji bi bio organizaciono i funkcionalno nezavisan od službi bezbednosti i ministarstava, i predvideti spoljni nadzor nad njim.

Na taj način bi se:

  • povećala mogućnost kontrole nad primenom mera tajnog nadzora komunikacija;
  • omogućilo da policija i Vojnobezbednosna agencija ne zavise od Bezbednosno-informativne agencije u slučaju primene ovih mera, u skladu sa zahtevima iz Poglavlja 24 pregovora sa EU.

2) Jasno i u skladu sa Ustavom odrediti koji državni organi i pod kojim uslovima imaju pravo da primenjuju mere tajnog nadzora komunikacija, uključujući u to i pristup zadržanim podacima.

Na taj način bi se:

  • sprečilo da komunikacije građana tajno nadziru fizička lica, privatne firme i državni organi, čije nadležnosti ne uključuju zaštitu bezbednosti Republike Srbije ili vođenje krivičnog postupka.

3) Izričito obavezati državne organe koji primenjuju mere tajnog nadzora komunikacija da jednom godišnje objavljuju podatke o broju predloženih i primenjenih mera, kao i o broju lica koja su bila „na meramaˮ.

Na taj način bi se:

  • povećala odgovornost državnih organa koji primenjuju mere tajnog nadzora komunikacija i omogućila javna rasprava o srazmernosti, neophodnosti i učinkovitosti primenjenih mera. Ovo je važno zato što se primenom mera tajnog nadzora komunikacija ne ograničavaju samo Ustavom garantovana prava građana, već se i troši novac poreskih obveznika.

Neophodno je izmeniti Zakonik o krivičnom postupku.

4) U Zakoniku o krivičnom postupku treba kao posebnu dokaznu radnju definisati pristup zadržanim podacima.

Na taj način bi:

  • bila uspostavljena jasna sudska kontrola nad primenom ove mere, što trenutno nije slučaj.

Potrebno je pružiti podršku operatorima prilikom primene zakona i ojačati mehanizme nadzora nad njegovom primenom. 

5) Ministarstvo nadležno za telekomunikacije trebalo bi da pošalje dopis operatorima, u kome bi ih uputilo u sve važne aspekte vezane za zakonito presretanje komunikacija i zadržavanje podataka. Ministarstvo bi, takođe, trebalo da odredi kontakt osobu, koja bi odgovarala na upite operatora vezane za ovu oblast.

6) Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija i Službu Poverenika potrebno je stručno i kadrovski ojačati kako bi nadzirali primenu posebnih mera tajnog nadzora komunikacija.

Na taj način:

  • unapređena zakonska rešenja ne bi ostala „mrtvo slovo na papiruˮ, već bi mogla da se sprovode u praksi i doprinose smanjenju rizika od zloupotreba.

Objavljivanje ove publikacije podržava Ambasada Kraljevine Holandije kroz projekat „LEGASI – Ka zakonodavnoj reformi bezbednosno-obaveštajnog sistema”, u okviru MATRA programa.

DETALJI

DATUM: 26.09.2017

VRSTA: Analiza

DOI broj:

AUTORI

PODELITE

PDF PREGLED

POVEZANI SADRŽAJ