06.03.2012.

PODELITE

Vest:

„Rod i reforma sektora bezbednosti“: konsultacije održane u Kragujevcu i Novom Sadu

Centar za civilno-vojne odnose u saradnji sa Beogradskim fondom za političku izuzetnost (BFPE) i Ženevskim centrom za demokratsku kontrolu oružanih snaga (DCAF) organizovao je 10. i 11. marta 2010. godine jednodnevne konsultacije “Rod i reforma sektora bezbednosti u Srbiji”, u Kragujevcu i Novom Sadu, sa predstavnicima lokalnih institucija, MUP-a i ...

Centar za civilno-vojne odnose u saradnji sa Beogradskim fondom za političku izuzetnost (BFPE) i Ženevskim centrom za demokratsku kontrolu oružanih snaga (DCAF) organizovao je 10. i 11. marta 2010. godine jednodnevne konsultacije “Rod i reforma sektora bezbednosti u Srbiji”, u Kragujevcu i Novom Sadu, sa predstavnicima lokalnih institucija, MUP-a i organizacija civilnog društva.

Cilj konsultacija je bio sagledavanje pitanja roda u procesu reforme sektora bezbednosti iz ugla predstavnika lokalnih institucija i organizacija civilnog društva. U toku konsultacija predstavljena je analiza o reformi sektora bezbednosti i pitanjima roda u Srbiji koju je sačinio Beogradski fond za politilku izuzetnost. Konsultacije sa lokalnim akterima bile su podeljne u tri tematske celine, posvećene učešću žena u institucijama sektora bezbednosti, zatim ulozi žena u procesu donošenja odluka o pitanjima bezbednosti i odnosu institucija sektora bezbednosti prema ženama.

Zaključak učesnika konsultacija je da su žene najzastupljenije u institucijama koje ne koriste sredstva prinude kao što su mediji, organizacije civilnog društva, akademska zajednica i dr. Što se tiče tradicionalnih aktera u sektoru bezbednosti koji koriste sredstva prinude, poput vojske, policije i carine, žene su najvidljivije u policiji i Upravi carina. Ipak, imajući u vidu celokupan sektor bezbednosti, opšti utisak je da su žene nedovoljno zastupljene među državnim akterima koji koriste silu. U strukturi rada samih institucija žene su zastupljene najviše na administrativnim poslovima, a u operativnom sastavu i na upravljačkim mestima ima ih najmanje. Kao razlozi za takvo stanje navode se skoro otvaranje tih institucija prema ženama i nedovoljna informisanost o uslovima prijema u institucije sektora bezbednosti. Neformalne prepreke koje podjednako utiču na veće uključivanje žena u institucije sektora bezbednosti, kao i napredovanje žena u okviru samih institucija jesu još uvek dominantne društvene i kulturne predrasude o  tradicionalnoj ulozi žena u društvu.

Jedna od tema konsultacija je bio i rad lokalnih tela koji se bave pitanjima rodne ravnopravnosti i bezbednošću, poput Komisije za rodnu ravnopravnost i Saveta za bezbednost u Kragujevcu.  Razgovoralo se o njihovoj saradnji i dosadašnjim rezlutatima njihovog rada, pa su tako kao primer dobre prakse učesnici u Kragujevcu su istakli postojanje protokola o saradnji nekoliko institucija (policije, Centra za socijalni rad, zdravstvenih ustanova i Uprave za rodnu ravnopravnost) u slučajevima porodičnog nasilja, što je dovelo do većeg broja prijavljenih slučajeva porodičnog nasilja.

Na kraju konsultacija su izvedene preporuke u cilju unapređenja i većeg uključivanja rodne perspektive u tok reforme sektora bezbednosti u Srbiji. Neke od preporuka su:

  • povećati i poboljšati informisanost o pitanjima roda i rodne ravnopravnosti, o radu institucija sektora bezbednosti i načinima uključivanja žena u bezbednosne institucije;
  • poboljšati transparentnost rada institucija sektora bezbednosti;
  • povećati otvorenost institucija za prijem žena;
  • stvoriti uslove za pružanje formalne i neformalne podrške za veće uključivanje žena u sektor bezbednosti, kao i za učešće u odlučivanju o pitanjima bezbednosti;
  • neophodno je poboljšati međusobnu koordinaciju rada institucija i tela koja se bave pitanjima rodne ravnopravnosti, kao i koordinaciju između organa koja se bave pitanjima rodne ravnopravnosti i organa koji su nadležni za pružanje bezbednosti;
  • neophodno je uvesti instituciju savetnika ili savetnice za rodna pitanja pri institucijama sektora bezbednosti, radi edukacije pripadnika sektora bezbednosti i podizanja svesti o pitanjima roda.

Konsultacije u Kragujevcu su organizovane u saradnji sa Romskim informativnom centrom (RIC), a u Novom Sadu u saradnji sa Pokrajinskim sekretarijatom za rad, zapošljavanje i rodnu ravnopravnost. Pored Kragujevca i Novog Sada konsultacije će se održati i u Novom Pazaru 16. marta i Bujanovcu 17. marta  2010. godine. Konačne preporuke i zaključci sa svih radionica biće predstavljeni i predstavnicima državnih institucija, organizacijama civilnog društva i medijima na završnoj radionici u Beogradu koja je planirana za drugu polovinu aprila 2010. godine. 

POVEZANI SADRŽAJ

  • Datum: 08.04.2026.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Ministru unutrašnjih poslova Ivici Dačiću Direktoru policije Draganu Vasiljeviću v. d. načelniku Sektora unutrašnje kontrole Miroslavu Paunoviću 

  • Datum: 26.03.2026.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Građanska skupština „Odbrana po meri građana“ održana je tokom vikenda 21-22. marta na Fruškoj gori uz stručnu podršku Instituta za filozofiju i društvenu teoriju (IFDT). Oko četrdeset građana koji predstavljaju Srbiju u malom – različitih uzrasta i stavova, iz svih krajeva zemlje – raspravljali su o tome kakav sistem odbrane Srbija treba da ima i na koji način građani u njemu treba da učestvuju.

  • Datum: 04.03.2026.

    Autor: Beogradski centar za bezbednosnu politiku

    Povodom određivanja pritvora advokatu Čedomiru Stojkoviću zbog sumnje da je na društvenoj mreži „X“ objavio dokument označen kao „strogo poverljivo“, Civilni odbor za zaštitu aktivista i uzbunjivača izražava ozbiljnu zabrinutost zbog primene najstrože mere u predmetu koji se odnosi na objavljivanje informacija.