Službe bezbednosti na Zapadnom Balkanu treba da budu u službi građana a ne političara

U Srbiji u praksi ne postoji kontrola službi bezbezbednosti, a slično je i u Crnoj Gori. Situacija veoma liči na ono što je u Severnoj Makedoniji dovelo do reforme službi pre pet godina, istaknuto je na diskusiji koju je Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) organizovao 20. decembra 2019. u ...

Svim zemljama Zapadnog Balkana je potreban „Pribeov izveštaj“ o zarobljavanju države

O tome kako bi uvođenje tzv. "Pribe izveštaja" u svim zemljama Zapadnog Balkana doprinelo borbi protiv zarobljavanja države pisala je istraživačica BCBP Jelena Pejić.

Uporedna analiza stavova građana o policiji na Zapadnom Balkanu

Više od polovine (59%) građana Zapadnog Balkana ima poverenja u policiju a iz godine u godinu nivo poverenja u policiju neznatno raste. Iako više od polovine građana Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije veruje policiji, većina (58%) je doživljava i kao korumpiranu. Ovo su glavni nalazi istraživanja javnog mnjenja realizovanog u okviru regionalne mreže organizacija civilnog društva POINTPULS.

O vladavini prava na Zapadnom Balkanu sa predstavnicima EU

Problemima u oblasti vladavine prava na Zapadnom Balkanu bili su glavna tema studijske posete Briselu istraživača Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, Instituta za evropske politike iz Skoplja i Instituta Alternativa iz Podgorice koja je održana u periodu 16-18. maja 2016. godine. Tokom posete održani su konsultativni sastanci u Generalnom direktoratu za ...

Komparativna analiza studija slučaja Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova UNSB 1244, Makedonije i Srbije

Zaključci predstavljeni u ovom tekstu su doneti na osnovu regionalnog istraživanja uspeha nezavisnih državnih institucija (NDI) u nadzoru mesnih sektora bezbednosti u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Kosovu, Makedoniji i Srbiji.

O nalazima još jednog „popisa“ stanovništva u Republici Makedoniji

Veliki broj onih koji su podržavali referendum bili su dovoljno realni da znaju da bi uspeh bio ravan čudu (zbog izuzetno visokog dvojnog ustavnog cenzusa i pritiska na građane bez presedana). Ipak, konačni ishod od samo 26% izlaznosti, oni su doživeli kao rezultat na rubu srama.

Go to Top